Sveučilište u Mostaru promoviralo 40 doktora znanosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U okviru obilježavanja 45. obljetnice Sveučilišta u Mostaru u srijedu je u Sveučilišnoj galeriji u Kampusu Rodoč svečano promovirano 40 doktora znanosti tog sveučilišta, priopćio je Ured za odnose s javnošću mostarskoga sveučilišta. 

Druga dimenzija u društvu

Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić tom prilikom istaknuo je kako doktorandi ovim činom ostvaruju drugu dimenziju u društvu. Postaju, kako ističe, oni koji trebaju mijenjati društvo s jedne strane, ali i dati novu perspektivu budućnosti s druge strane. Napomenuo je kako, prema Eurostatu, najrazvijenija društva u Europi, poput Finske, Danske i Švedske, za znanost izdvajaju oko 3,5 posto BDP-a, dok BiH izdvaja 0,2 posto.

"Najrazvijenije zemlje na svijetu poput Koreje i Izraela izdvajaju 4,2 posto. To nam govori da živimo u društvu kojemu će trebati promjena. Ipak mislim da nema nitko pozvaniji od vas da bude predvodnik promjena. Promjene su teške i tvrde. Nikada na tom putu promjena nemojte zaboraviti etičku dimenziju doktora znanosti. Nije lako biti doktor znanosti, to sa sobom nosi mnoge obveze i dužnosti", poručio je Tomić.

Izvješća o doktorskim radovima pristupnika podnijeli su prof. dr. sc. Ivo Rozić, dr. sc. Antonio Markotić, doc., prof. dr. sc. Gordana Iličić, dr. sc. Antea Čilić, doc., prof. dr. sc. Nebojša Rašović, prof. dr. sc. Ivan Lovrić, prof. dr. sc. Silva Radić te prof. dr. sc. Dragan Babić.

Prorektor za znanost i razvoj Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak , koji je moderirao promocijom doktora znanosti i umjetnosti naglasio kako je, pored 40 doktoranada danas, ukupno na tom sveučilištu promovirano 463 doktora znanosti od prve promocije nakon rata.

Dva razloga

"Znanstveno-istraživački rad jedno je od temeljnih poslanja Sveučilišta u Mostaru. Malo je tko od vas u djetinjstvu ili mladosti, u osnovnoj ili srednjoj školi rekao da će biti znanstvenik ili znanstvenica. Možda je netko razmišljao da će biti profesor, ali ništa dalje od toga. Malo tko je razmišljao da će mu znanost biti život", rekao je prorektor Čolak.

Naveo je kako je u današnje vrijeme teško baviti se znanošću ili umjetnošću, dodavši da se taj put bira iz dva razloga.

"Prvi je iznimna kvaliteta i intelektualna vrijednost kao i upornost svih vas. Osim rijetkih iznimaka, poslijediplomske studije upisuju najbolji studenti, oni koji prednjače, oni koji imaju najveći prosjek. Pored toga, velik je razlog ljubav prema ovomu poslu koja je važna da bi bili najbolji", zaključio je Čolak.