The ARchipelago: Projekt koji mladima prezentira činjenice iz proteklog rata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Mostaru je održana dvodnevna radionica na kojoj je predstavljen projekt “The ARchipelago”, koji se implementira u četiri grada zapadnog Balkana: Sarajevu, Mostaru, Prizrenu i Beogradu.

Riječ je o arhivskoj platformi za javni prostor, koja koristi suvremene tehnologije – proširenu stvarnost, augmented reality (AR) – kako bi se javnosti, a pogotovo mladima, prezentirale činjenice iz proteklog rata.

The ARchipelago je kolaborativni arhivski projekt koje su u saradnji s Goethe-Institutom BiH razvile bh. arhitektica Armina Pilav i njemačka umjetnica Clarissa Thieme, u suradnji s umjetnicima Kayom Behkalamom i Farhanom Khalidom.

Jedan od ključnih rezultata projekta je mobilna aplikacija Archipelago Archive koja ilustrira ekološki utjecaj proteklog rata na prirodni okoliš.

Kada je riječ o Mostaru, aplikacija Archipelago Archive kroz podvodne slike i video zapise prikazuje stanje u kojem se nalaze ostaci konstrukcija četiri pješačka mosta koji su u proteklom ratu služili za prelaz između dvije obale Neretve nakon što su svi drugi mostovi u razdoblju između 1992. i 1995. godine porušeni.

''Mladi mogu vidjeti podvodne slike na kojima se vide konstrukcije koje su zaostale. Kad su mostovi prestali biti u upotrebi, te konstrukcije su završile u Neretvi, koja je svojevrstan arhiv Mostara'', rekao je jedan od istraživača na projektu Damir Ugljen, arheolog i ronilac iz Mostara.

Kada korisnik aplikacije stane, na primjer, na pješački most Bunur u Mostaru, kada se poklopi točna lokacija, pokrene se slika ili snimak tog mjesta ispod površine Neretve, te korisnik može vidjeti stanje u kojem se nalazi ratna konstrukcija koja se nalazi ispod vode, pojasnio je Ugljen kako aplikacija funkcionira.

Utjecaj ratnih događanja na prirodu

Umjetnička direktorica na projektu Armina Pilav kazala je kako na ovim prostorima nedostaje istraživanja o ekološkim posljedicama ratnih događanja.

''Nedostaje nam istraživanja o ekološki impaktu rata na naše šume koje su minirane, na rijeke koje su zagađene, na svo oružje koje se bacalo u mostarsko jezero, bombe i slično. Kroz projekat se pokazuje zagađenost rijeke mecima, gdje ribe i meci plivaju zajedno, te je Neretva puna teških metala'', istaknula je Pilav.

Planirano je i proširenje arhivske građe koja se odnosi na Partizansko spomen-groblje u saradnji s web-stranicom partizansko.info, koja je digitalno oživjela taj mostarski spomenik.

Stranica je digitalna platforma sa sveobuhvatnom dokumentacijom, koja se bavi ovim spomeničkim kompleksom i njegovom pozadinskom historijskom pričom. Projekat je pokrenula Mostarka s adresom u Kanadi Minja Pješčić.

Opsada Sarajeva

Simone Voigt, direktorica Goethe-Instituta BiH, sa sjedištem u Sarajevu, institucije koja je partner na projektu, kazala je kako se projekt nastoji nositi s nedavnom prošlošću, što je jedna od glavnih tema Goethe-Instituta BiH.

Ona podsjeća da je jedna od tema projekta i opsada Sarajeva, prikazana kroz privatne video zapise iz arhiva Biblioteke Hamdije Kreševljakovića, snimljene tijekom opsade Sarajeva.

Pored već spomenutog arhiva, na web arhivu i aplikaciji ARchipelago također su dostupni dijelovi Un-War Space video i foto arhiva koji prikazuju načine preživljavanje građana i građanki Sarajeva u adaptiranim stanovima i skloništima.

- Ovaj projekt pokrenuli smo u četiri grada i sada moramo raditi s ovom aplikacijom kako bi je dali mladima, kako bi im objasnili zašto ima smisla baviti se prošlošću; zašto ima smisla znati o stvarima kao što su rat, ostaci i otpad u Neretvi, te zašto je važno znati šta se dogodilo tokom opsade Sarajeva - naglasila je Voigt.

Arhivski materijal na moderan način

Vizualni umjetnik i istraživač iz Berlina Kaya Behkalam, suradnik na projektu, istaknuo je da arhivski materijali nije dostupan velikom broju ljudi, istovremeno narativi su često suprotni, a o mnogim stvarima se uopće ne govori.

''Dovođenje ovog materijala, ovog arhiva u urbani prostor je najneposredniji način uključivanja šire javnosti, i to korištenjem tehnologije na koju su mladi naviknuti. Taj materijal neće dati savršen odgovor i cijeli, potrebni kontekst, ali daje prvi prozor u prošlost'', kazao je Behkalam.

Inače, na projektu “The ARchipelago” još rade Centar za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) Beograd/Srbija, Dokufest Prizren i Lumbardhi javni arhiv, Zbirka Naci&Nafis Lokvica, Kosovo, Biblioteka Hamdija Kreševljaković, Sarajevo/Bosna i Hercegovina, te Un-War Space Lab.

Arhivski partneri u projektu su The Augmented Archive, Arsenal – Institut für Film und Videokunst e.V., Berlin, Austrijski kulturni forum, Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Fondacija Friedrich-Ebert, Dijalog Jugoistočna Evropa, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Francuski institut, te Između nas, Berlin i Sarajevo.

"The ARchipelago" projekat financiran je od EUNIC European Spaces of Cultures Programa 2023, Inicijativa projekta izvrsnosti Goethe-Instituta 2023/24.