Treba reagirati odmah - Medijska pismenost mogla bi postati predmet u školama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Medijska i informacijska pismenost mogla bi biti predmet u osnovnim i srednjim školama, s obzirom na izazove s kojima se danas naše društvo suočava.

Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti organizira dvodnevna Znanstveno-stručnu konferenciju "Labirint medijske (ne)pismenosti i prevencija izazivanja nasilja", koji je započeo danas u Mostaru.

Ovim skupom se želi dati doprinos educiranju mladih o važnosti medijske (ne)pismenosti, kao i utjecaju medija na kreiranje društvene stvarnosti.

Medijska pismenost od osnovne škole

''Razgovaramo o iznimno važnoj temi medijske pismenosti. Važno je razgovarati o ovome i pronaći adekvatna rješenja koja će sutra zaista napraviti reformski iskorak, a to je naš prvobitni naum i nadam se da ćemo ga za mog mandata pokušati implementirati'', rekla je u izjavi za medije Jasna Duraković, federalna ministrica obrazovanja i znanosti.

Želja i plan ministarstva i njihovog stručnog tima je da se predmet medijske pismenosti uvede već od osnovne škole.

''Danas u društvu koje je prepuno izazova s kojima se suočavamo, pojačanim trendom nasilja, koje je društveno rasprostranjeno kao globalni trend, ne čeka nas nimalo svijetla slika budućnosti'', rekla je ministrica, navodeći da je nužno ovom pitanju se posvetiti holistički.

''Ne smijemo dozvoliti da nam se unatoč rascjepkanosti države, ista stvar događa i unutar obrazovnog sistema, a to se nažalost događalo već dugi niz godina'', kaže ministrica.

Cilj ministrice i njenog ministarstva je kaže da ovu temu uvedu u širu javnu raspravu i politički diskurs.

Globalne pojave olako shvaćene

Žele jačati svijesti o potrebama uvođenja predmeta medijske pismenosti kako bi se mogli boriti protiv nasilja i raditi preventivno.

''Previše smo olako shvaćali globalne pojave koje su tu, sve više je tragičnih okolnosti gdje maloljetnici posežu za oružjem, sve je raširenija pojava govora mržnje i različitih medijskih sadržaja koji su prepuni nasilja, prijetnji i vulgarizama. To je ono na čemu moramo dati naglasak i krajnje je vrijeme da se ozbiljnije posvetimo jer će prerasti u ozbiljnu krizu, ako u ovom trenutku ne reagiramo'', rekla je.

Do kraja tekuće školske godine planira se implementirati okvirni plan u cijelosti u svim školala u FBiH, plan će sadržavati i medijski priručnik koji će škole koristiti u razgovoru s djecom dok se ne implementira pravi suštinski predmet medijske i informatičke pismenosti.

Samim radom s mladima, radit će se i na poboljšanju medijske slike kako bi napravili napredak u poboljšanju statusa društva tako i ekonomskog razvoja.

''Ovo nije ni etno-nacionalno ni političko pitanje, ovo je problem kompletnog društva i mi se s tim moramo baviti. Od nečeg moramo poći. Krajnje je vrijeme da se svi probudimo, budućnost nije svijetla pogotovo s trendom odlaska mladih iz zemlje'', rekla je ministrica.

To nije trend

Siniša Šešum šef sarajevskog Ureda Regionalnog biroa za znanost i kulturu u Europi kaže kako je pitanje medijsko - informacijske pismenosti važno i ne smije se shvatiti kao trend.

''To je važna potreba koja kreira potrebu za jačanjem kritičkog mišljenja, ne samo kod mladih i učenika i studenata nego cjelokupnog društva. Ono što je značajno su trendovi koji pokazuju da dolazi do smanjenja povjerenja u medije. Ljudi pretrpani lažnim i neistinitim informacijama i moramo ih osnažiti da se što bolje bore s tim'', rekao je Šešum.

UNESCO, kaže, već duži niz godina radi s visokoškolskim institucijama kako bi se ovaj segment institucionalizirao.

''Ovo je ključni moment da se raščisti situacija. Da se medijsko - informacijska pismenost institucionalizira i da se radi kroz obrazovni sistem'', kazao je Šešum.

Za pozitivnim praksama kaže ne trebamo ići daleko, imamo pozitivnih primjera diljem BiH.
''Ne treba ići daleko, ima dobrih praksi u BiH koje se trebaju proširiti i imaju dobre prakse. BiH ima dovoljno snage i stručnjaka da se na adekvatan način bori s ovim pitanjem'', rekao je Šešum.

Važna tema

Da je medijska pismenost u našoj zemlji važna za sve, smatra i doc.dr. Lamija Silajdžić, profesorica na UNSA.

''Smatramo temu važnom nekoliko godina radimo na razvoju medijske i informacijske pismenosti u našoj zemlji'', kaže Silajdžić.

Dodaje da medijsku pismenost treba uvesti u formalno i neformalno obrazovanje jer to je nešto što nam treba svima.

''To je vještina 21. stoljeća koja nam je nužna jer smo duboko uronjeni u digitalni svijet s kojeg dobivamo informacije. Neke informacije nisu dobre i točne i nužno je da ih raspoznajemo i da naučimo plivati digitalnim oceanom'', rekla je.

Inače, današnju organizira Udruženje za edukaciju, stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje "Edu Arena", uz podršku Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Suorganizatori i pokrovitelji konferencije su Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti i Hanns Siedel Stiftung Fondacija.