U pet godina čak 10.000 studenata manje u FBiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Već godinama se priča o odlasku mladih iz Bosne i Hercegovine, a podaci o smanjenju broja studenata u Federaciji BiH otkrivaju prave razmjere ove priče, piše Večernji list BiH.

Prema podacima iz izvješća Ministarstva obrazovanja i znanosti Federacije BiH, prije pet godina broj studenata u spomenutom entitetu bio je nešto veći od 67 tisuća, a danas je tek nešto veći od 57 tisuća.

Znači, Federacija je u pet godina ostala bez 10.000 studenata i očekuje se kako će broj i dalje padati.

Najviše u Sarajevu

Najviše studenata prije pet godina bilo je na sarajevskom sveučilištu, čak 29.796. I danas ih ova visokoobrazovna ustanova ima najviše, ali je danas taj broj 28.422. Brojčano najviše studenata je izgubilo tuzlansko sveučilište.

Prije pet godina bilo ih je 13.245, a danas samo 9994, znači čak 3251 manje. Kada se ovaj podatak usporedi s bihaćkim sveučilištem, dobije se zaključak kako je iz Tuzle otišlo više studenata nego što ih ukupno ima u Bihaću. Naime, ovaj grad ima najmanju visokoobrazovnu instituciju u Federaciji u kojoj se danas obrazuje 2259 mladih ljudi.

U cijeloj priči oko drastičnog pada broja studenata najbolje je prošlo Sveučilište u Mostaru. S prijašnjih 10.078 studenata od prije nekoliko godina, danas ih u Mostaru studira 9791.

Reformski proces

''Zbog reformi na Sveučilištu u Mostaru očekivanja su kako će pad broja studenata biti zaustavljen te kako će se ponovno krenuti uzlaznom putanjom. Odlazak mladih jest veliki problem i posljedice toga procesa osjete sve visokoškolske institucije u državi'', rekli su Večernjakovi sugovornici.

I nije problem samo to. Broj mladih koji žele steći visoko obrazovanje pada i zbog činjenice da visokoobrazovne institucije već godinama proizvode kadrove za zavode za zapošljavanje, odnosno u jako maloj mjeri prate kretanja na tržištu rada. Tako se događa da imamo vojsku pravnika i ekonomista koji godinama stoje na službama za zapošljavanje dok, s druge strane, imamo potražnju za variocima, konobarima i drugim strukovnim zanimanjima.

''Visoko školstvo morat će pratiti kretanja na tržištu rada kako bi mladi ponovno vidjeli smisao u nastavku školovanja. Nemamo više luksuz proizvoditi kadrove za zavod, nego one koji će naći posao odmah nakon školovanja'' zaključuju sugovornici. Sve ovo su pitanja kojima će se morati pozabaviti domaći stručnjaci koji se bave reformama visokog obrazovanja i programima koje nude visokoobrazovne institucije u ovoj zemlji'', rečeno je Večernjaku.