Zemlju bi izbombardiralo 20 milijardi visokoenergetskih protona
Nova eksplozija na Suncu bi nas pobila
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kada je prije 47 godina izrazito snažna Sunčeva oluja pogodila Zemlju, diljem svijeta došlo je do iskakanja i blokiranja elektronike i telekomunikacija. Pet godina ranije jedna je Sunčeva oluja, odnosno udar Sunčevog zračenja, tako kompletan sustav SAD-a za uzbunjivanje pred nuklearnim napadom SSSR-a da je umalo izbio nuklearni rat između vojnih supersila.
O tome se doznalo tek nedavno s otvaranjem pola stoljeća starih klasificiranih vojnih dokumenata. Ipak, čak i najsnažnije Sunčeve oluje iz 20. stoljeća po silini predstavljaju tek desetinu onog rekordnog udara Sunčevih naelektriziranih čestica koje su pokuljale s površine naše matične zvijezde i pogodile Zemlju 660. godine prije Nove ere. Nije bilo elektronike, teško da je itko išta primijetio u to doba, a danas bi takvo što prijetilo da nas nakratko vrati u Srednji vijek, u tehnološkom smislu.
Takvo brutalno bombardiranje protonima iz doba prije 2610 godina znanstvenici su otkrili nedavno na Grenlandu, proučavajući u drevnom ledu razine izotopa ugljika, berilija i klora.
Oni su u članku za Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA objasnili da tako siloviti "solarni protonski događaj" (SPE) do danas nije zabilježen nikada u cijeloj povijesti, da je do sada najsilovitiji poznati u moderno doba, čitajmo u doba u kojem postoji elektronika koja može biti spržena, bio slučaj od 23. veljače 1956. A ovaj je bio desetak puta silovitiji, stručnjaci su izračunali da je površinu Zemlje Sunce nakratko izbombardiralo 20 milijardi visokoenergetskih protona po svakom četvornom centimetru.
Do sada je bilo poznato, na temelju analize ostataka stabala, da je Sunce divljalo i 775. godine, potom i na prijelazu iz 993. u 994., odnosno oko Nove godine, ali niti tada niti blizu onome otprije više od dva i pol milenija. Zaključak znanstvenika je da se takve stvari događaju neugodno često s obzirom na štetu koje tehnologija današnje čovjekove civilizacije može pretrpjeti. Na prvu, mnogi bi se obradovali mogućnosti da budu spržene memorije banaka, tragovi o svim onim kreditima koji im ne daju bezbrižno živjeti. Našao bi se mnogi svat kojega ne bi zabrinjavalo niti to što bi takav udar solarnog zračenja bio užasan udar na zdravlje astronauta. Ili što bi možda ostali zarobljeni u orbiti.
Ili što bi se moglo dogoditi avionima koji bi u tom trenutku letjeli u blizini polova. Ali, ako bi to značilo teški raspad elektrodistribucijskog sustava, kvarenje hrane u zamrzivačima, blokadu rada bolnica, javnog prometa... 1967. kada je neusporedivo slabiji SPE umalo pogurnuo nuklearno-paranoični svijet podijeljen u dva bloka u brzouništavajući treći svjetski rat, elektronika čovječanstva bila je daleko manje sofisticirana nego danas, bila je robusnija, o njoj smo na razini svakodnevnog života ovisili nezamislivo manje nego danas.
Najblesavije od svega, tog jutra 23. svibnja 1967. znanstvenici su točno znali što slijedi, pa opet se umalo dogodilo "ono", nećemo niti imenovati što. Eksplozije na Suncu tog jutra, svjedočili su poslije očevici, bile su tako silovite da su se mogle primijetiti golim okom, piše Express.hr. Znanstvenici NORAD-a znali su da će vrlo brzo bujica plazme udariti u atmosferu Zemlje. Čovjek bi pomislio da baš ništa ne može krenuti po zlu. Ispalo je, međutim, da posade triju arktičkih stanica za rano uzbunjivanje od balističke nuklearne prijetnje SSSR-a, "Ballistic Missile Early Warning System“ (BMEWS), ili nisu imale pojma o tome što se događa, jer je bila riječ o minutama, ili se naprosto nisu obazirale.
Pa kad je bujica subatomskih čestica sa Sunca s velikim energijama i gusto stala udarati u radare, bilo je jasno što se događa; Zapad je nuklearnim projektilima napala crvena opasnost s Istoka. Nije poznato da li se ista drama događala i kod Sovjeta.
Sva sreća što su znanstvenici NORAD-a dovoljno brzo stigli telefonirati u Pentagon kako bi na vrijeme spriječili da stalno krstareće posade teških bombardera SAD-a ne djeluju prema protokolu. Otprilike kao što je opisao u kultnoj mračnoj komediji "Dr. Strangelove: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu". Navodno su NORAD-ovci u posljednjoj minuti prije "prekasnog trenutka" stigli obavijestiti Pentagon i američkog predsjednika Lyndona B. Johnsona.
