Europskom svemirskom programu dodijeljeno 16,9 milijardi eura

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europski parlament usvojio je u četvrtak izvješće o uspostavi svemirskog programa EU-a i Agencije EU-a za svemirski program kojim se prvenstveno predviđa integraciju sustava satelitske navigacije Galileo te sustava za promatranje zemlje Kopernik u jedan program, za što će iz višegodišnjeg proračuna biti izdvojeno 16,9 milijardi eura.

Izvješće talijanskog zastupnika Massimiliana Salinija (EPP) o svemirskom programu podržano je s 483 glasova za, 68 glasova protiv te 19 suzdržanih.

Predloženi proračun od 16,9 milijardi eura za svemirski program u razdoblju od 2021. do 2027. predviđa integraciju sustava satelitske navigacije Galileo te sustava za promatranje zemlje Kopernik u jedan program, uz dodavanje Inicijative o svijesti o situaciji u svemiru (SSA) radi veće učinkovitosti te kako bi se izbjeglo dupliciranje troškova.

Salini je naglasio kako svemirska strategija donosi velike prednosti za Europu u pogledu industrije, prometa i sigurnosti.

"Navigacijski sustavi i promatranje zemlje iz svemira poboljšavaju usluge prijevoza. Učinkovitije upravljanje prometom smanjuje emisije štetnih plinova i pridonosi rješavanju problema klimatskih promjena, korištenje bespilotnih letjelica unaprijedit će poštanske usluge, a bolje praćenje zrakoplovnog prometa će smanjiti broj otkazanih letova“, pojasnio je Salini.

"Niti jedna država članica nema kapacitete da samostalno ostvari velike rezultate u svemirskom programu“, smatra Salini.

Europsku suradnju istaknuo je kao ključ uspjeha programa: "Novi svemirski program oslanja se na Europsku uniju i cilj mu je ojačati globalno vodstvo u području promatranja Zemlje, navigacije i tehnološkog istraživanja. Europa je trenutačno druga svemirska sila u svijetu te trebamo raditi na sve većoj suradnji želimo li zadržati svoju vodeću poziciju“.

Izvjestitelj Zelenih/ESS-a i član Odbora za industriju, istraživanje i energiju Europskog parlamenta Davor Škrlec istaknuo je važnost europskog svemirskog programa u razvoju kompletnog gospodarstva Europske unije.

"Mreža EU regija koje koriste svemirsku tehnologiju - NEREUS otvara mogućnost korištenja podataka satelita Kopernik u razne svrhe. Podaci su dostupni svima i tajna je u razvoju aplikacija za krajnje korisnike, to je velika prilika za naše male i srednje poduzetnike“, rekao je Škrlec na raspravi. Naveo je primjer hrvatskog projekta koji koristi podatke satelita Kopernik u svrhu sprječavanja požara u Dalmaciji.

Klub zastupnika Zelenih/ESS-a naglasio je važnost definiranja svemira kao javnog dobra u svrhu poticanja međunarodne suradnje te važnu ulogu svemirske tehnologije u praćenju klimatskih promjena.

"Program Kopernik pokazao se jako važnim za praćenje utjecaja klimatskih promjena i emisija u okoliš, dok su Galileo i EGNOS važni za satelitsku navigaciju što otvara nove mogućnosti u sektoru transporta za autonomna vozila, ali i niz drugih primjena koje danas rješavamo primitivnim načinima“, dodao je Škrlec.

Prema Eurospaceu, europska svemirska industrija zapošljava više od 231.000 ljudi. Trećina svjetskih satelita proizvedena je u Europi, a prihodi od prodaje u proizvodnom sektoru svemirske industrije 2016. iznosili su 8,2 milijarde eura.

Izvješće predviđa objedinjavanje satelitskih navigacijskih sustava Galileo i EGNOS sa sustavom za promatranje zemlje Kopernik, uz dodavanje novih komponenti.

Galileo, europski globalni satelitski navigacijski sustav, pruža točne informacije za utvrđivanje položaja i vremena u cestovnom, željezničkom, zrakoplovnom i drugim sektorima. Predviđeno je postupno poboljšanje usluga programa lansiranjem većeg broja satelita.

Kopernik, vodeći svjetski sustav za promatranje Zemlje, pomaže pri spašavanju života na moru, omogućava bržu reakciju na prirodne katastrofe poput potresa, uragana, šumskih požara i poplava te poljoprivrednicima omogućuje bolje upravljanje usjevima, piše Hina.

U razdoblju od 2021. do 2027. predviđeno je razvijanje postojeće usluge i dodavanje novih promatračkih kapaciteta za praćenje emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, praćenje uporabe zemljišta za potrebe poljoprivrede i promatranje polarnih područja te za otkrivanje malih plovila u svrhu nadzora granica i borbe protiv nezakonite trgovine.

Sustav Kopernik putem svojih internetskih stranica pruža besplatan pristup svim podacima koje prikuplja. Trenutačno je registrirano više od 150,000 korisnika sustava Kopernik kojima je od lipnja 2018. omogućeno izravno korištenje prikupljenih podataka u svrhu kreiranja vlastitih usluga za komercijalne primjene.

Sustavi Galileo i EGNOS odašilju signale koji su također dostupni za korištenje građanima. Pomoću čipova s podrškom za Galileo u pametnim telefonima ili sustavima za navigaciju u automobilima korisnici se mogu besplatno koristiti Galileovim uslugama za određivanje položaja i vremena te za navigaciju. Besplatno mogu upotrebljavati i EGNOS-ov signal za sigurno slijetanje zrakoplova i za preciznu poljoprivredu.