Kinezi snimili cijelu površinu Marsa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon više od godinu dana istraživanja Marsa, kineska svemirska sonda Tianwen-1 uspješno je snimila seriju fotografija koje pokrivaju površinu cijelog Crvenog planeta, objavila je Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA).

Tianwen-1, što u prijevodu znači "potraga za nebeskom istinom" , sastoji se od šest zasebnih svemirskih letjelica: orbitera, dvije zasebne kamere, landera, daljinske kamere i Zhurong rovera.

Spomenute fotografije cijele površine Marsa snimio je kineski orbiter kružeći 1344 puta oko Crvenog planeta, snimajući fotografije površine iz svih kutova, dok je rover Zhurong istraživao površinu planeta. CNSA je izjavi istaknula da je sonda sada završila sve svoje zadatke, što uključuje snimanje slika srednje rezolucije koje pokrivaju cijeli planet.

Tianwen-1 lansiran je 23. srpnja 2020., usred globalne pandemije Covid-19. Ono što je jedinstveno u ovoj misiji jest da je Kina pokušavala postati prva nacija koja je uspješno poslala orbiter i rover na Mars iz prvog pokušaja. Nakon uspješnog ubacivanja u orbitu i slijetanja, Tianwen-1 postao je povijesna pobjeda i za CNSA i za istraživanje svemira.

Prije Tianwen-1, jedine dvije uspješne misije koje su poslale i orbiter i lander na Mars bile su NASA-ine misije Viking 1 i 2 1975. godine. Prije toga, Sovjetski Savez pokušao je to učiniti sa svojim misijama Mars 2 i 3 1971. i Mars 6 1973. Mars 2 bio je čisti neuspjeh, jer je lander uništen, a orbiter nije slao nikakve podatke. Na Marsu 3, orbiter je prikupio približno osam mjeseci podataka i dok je lander sigurno sletio, vratio je samo 20 sekundi podataka. Orbiter misije Mars 6 je poslao podatke iz eksperimenta okultacije, ali je lander zakazao pri spuštanju na površinu Crvenog planeta.

Dok je orbiter snimao nevjerojatne fotografije, Zhurong je prikupljao podatke i informacije o Marsovoj geološkoj strukturi, atmosferi, okolišu i tlu. Sveukupno, sonda je prikupila 1040 gigabajta neobrađenih znanstvenih podataka, za koje CNSA kaže da su ih obradili znanstvenici na Zemlji i predali drugim kolegama znanstvenicima na daljnje proučavanje.

Kineska sonda ušla je u Marsovu orbitu 10. veljače 2021. godine, a rover Zhurong na Mars je sletio tek 14. svibnja iste godine. Sletio je u predio Utopia Planitia, koji je trenutni dom NASA-ine svemirske letjelice Viking 2 koja je sletjela u tu ogromnu marsovsku ravnicu davne 1975. godine.

U lipnju ove godine Zhurong je uspješno pronašao hidratizirane minerale u sedimentu koji datira iz najnovijeg geološkog razdoblja Marsa, a koji su vjerojatno povezani s podzemnom vodom. Hidratizirani minerali uključuju tvari poput olivina, piroksena i glinenca koji su vjerojatno promijenjeni, jer su integrirali vodu u svoje kemijske strukture.

Nažalost, Zhurong je morao ući u stanje mirovanja počevši od 18. svibnja godine, zbog pada temperatura tijekom marsovske zime, te loših uvjeta uzrokovanih pijeskom i prašinom. Takvo mirovanje osigurava dugoročnu sposobnost preživljavanja rovera, koji će se ponovno probuditi negdje u prosincu 2022. godine.

Dok Tianwen-1 čini Kinu tek trećom nacijom koja je uspješno spustila svemirsku letjelicu na površinu Marsa, Europska svemirska agencija (ESA), Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati uspješno su poslali svoje svemirske letjelice u orbitu oko Crvenog planeta. Tianwen-1 također pokazuje snažnu težnju Kine da istraži Mars, koja je nedavno najavila planove za vraćanje uzoraka Marsa na Zemlju 2031. godine, pune dvije godine ranije od NASA-e i ESA-e, piše Zimo.

Uz njihove ambiciozne robotske misije, CNSA je prošle godine objavila da planira poslati svoju prvu misiju s posadom na Crveni planet 2033. godine s ciljem slanja redovitih misija na Mars i eventualne izgradnje tamošnje baze.

Navedeni vremenski okvir u oštroj je suprotnosti s NASA-om, koja je ranije ove godine objavila da planira lansirati astronaute na Mars kasnih 2030-ih ili ranih 2040-ih.

Čini se da je Kina vrlo ozbiljna po pitanju ljudskog istraživanja svemira, budući da se na njihovoj svemirskoj postaji Tiangong trenutno nalaze tri astronauta na šestomjesečnom boravku, a posljednja posada stigla je u lipnju.