Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dok su na Crvenom trgu stajali tenkovi, a na mostovima podizali barikade, aktualni predsjednik Mihail Gorbačov je bio na odmoru, a Sergej Krikaljov u svemiru, 350 km daleko od Zemlje. Njegov privremeni dom bila je stanica "Mir".
Dali su mu nadimak "posljednji državljanin SSSR-a". Superdržava se 1991. godine raspadala na 15 dijelova, a Krikaljovu je rečeno da se ne može vratiti kući, jer država koja je obećala da će ga vratiti više ne postoji.
Kako se to dogodilo?
33-godišnji kozmonaut inženjer Krikaljov se četiri mjeseca ranije kao član sovjetske posade uputio na orbitalnu stanicu "Mir", poletjevši sa sovjetskog kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Računalo se da će njegova misija trajati ukupno pet mjeseci. Njegov organizam je bio treniran i spreman upravo za takav period.
No dogodio se puč. "Za nas kozmonaute je to bilo skroz neočekivano", prisjećao se kasnije Krikaljov. "Nismo shvaćali što se događa. U razgovorima smo pokušavali predvidjeti kako će to utjecati na naše osvajanje svemira."
A utjecalo je vrlo jako. "Nema novca za tvoj povratak", rečeno je Krikaljovu. Kroz mjesec dana je dobio isti odgovor: država od njega traži da se malo zadrži u svemiru. Kroz mjesec dana isto.
"Oni znaju da to za mene, za moje zdravlje nije lako. Ali država je sada u još težoj situaciji, i državni prioritet je uštedjeti novac", govorio je Krikaljov u intervjuu za Discover Magazine.
Dugo čekanje
Istina je, međutim, da se Krikaljov mogao vratiti kući bez bilo čije pomoći, jer je na raspolaganju imao kapsulu "Raduga" za let u jednom smjeru. No njegov bi odlazak sa stanice "Mir" značio da se njezin rad zaustavlja, jer drugog inženjera na stanici nije bilo.
"Razmišljao sam hoću li imati dovoljno snage da izdržim. Nisam vjerovao da ću moći", priznaje on. Rizik je bio velik: atrofija mišića, radijacija, onkološka oboljenja... A misija se nastavljala i nastavljala.
Sergej Krikaljov je s 311 dana ili 10 mjeseci provedenih u svemiru postavio svjetski rekord. Za to vrijeme su planirane četiri ekspedicije, a ostvarene dvije, i ni u jednoj od njih nije bilo mjesta za novog inženjera.
U potrazi za novcem Rusija je prodavala mjesta u raketi "Sojuz", primjerice Austriji za 7 milijuna dolara ili Japanu za 12 milijuna, koji je u svemir poslao novinara. Razmišljalo se i o prodaji "Mira" dok još funkcionira. Drugim riječima, drugi članovi posade su se vraćali na Zemlju i samo se Sergej kao jedini inženjer nije mogao vratiti. Svemirski zatočenik je molio da mu bar pošalju med da mu popravi raspoloženje. Ni meda nije bilo. Poslali su mu limun i hren.
Povratak
Krikaljov se vratio na Zemlju 25. ožujka 1992., nakon što je Njemačka platila 24 milijuna dolara za svog astronauta inženjera koji je zamijenio Rusa na stanici.
Iz kapsule "Sojuza" su izvukli čovjeka na čijoj su uniformi bila četiri slova "SSSR" i crvena sovjetska zastava, "bijelog kao brašno i znojnog kao vlažno tijesto", pisali su zapadni mediji. O "svemirskoj žrtvi" Krikaljovu saznao je cijeli svijet. Četvorica su mu pomogla da stane na noge. Jedan ga je ogrnuo kaputom, a drugi mu je pružio tanjur juhe.
Dok je Krikaljov bio u svemiru, okolina grada Arkaliha gdje se prizemljio prestala je biti sovjetska zemlja i postala dio neovisne republike Kazahstan. Grad u kojem je on živio više se nije zvao Lenjingrad, nego Sankt-Peterburg. Dok je napravio 5000 krugova oko Zemlje, njegova država je postala manja za 5 milijuna četvornih kilometara, a jedina postojeća i vladajuća od 20-ih godina Komunistička partija postala je samo jedna od mnogih.
Njegova plaća od 600 rubalja koja je prije leta u svemir važila za jednu od boljih u državi, sada nije bila ni pola mjesečne zarade običnog vozača autobusa.
"Promjene i nisu tako radikalne", reći će Krikaljov nekoliko dana poslije prizemljenja. "Živio sam na teritoriju Rusije dok je ona bila u sastavu SSSR-a. Vratio sam se u Rusiju u sastavu Zajednice neovisnih država."
Krikaljov će zatim dobiti orden Heroja Rusije, a kroz dvije godine će ponovo poletjeti u svemir kao prvi ruski kozmonaut u američkom šatlu. A još par godina kasnije postat će i prvi ruski kozmonaut koji će ući u novu Međunarodnu svemirsku stanicu.
