Možda smo već otkrili tragove vanzemaljaca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na saturnovu mjesecu Enkeladu mogli bi već sada živjeti vanzemaljski mikroorganizmi koji stvaraju metan, pokazali su rezultati istraživanja koje je ovih dana objavljeno u časopisu Nature Communications.

Naime, za život kakav poznajemo potrebne su tri stvari - voda, energija i odgovarajuće kemikalije, a sve one postoje ispod ledene kore Saturnova mjeseca.

NASA-ina istraživanja sastava gejzira koji izbijaju kroz pukotine na ledu južnog pola tog dalekog svijeta utvrdila su da u njima ima čestica silicija koje ukazuju na postojanje podvodnih hidrotermalnih aktivnosti. Hidrotermalni izvori žarišta su bujanja života u vječnom mraku u dubinama oceana na Zemlji.

U Enkeladovim gejzirima također su otkrivene velike količine vode, molekularni vodik (H2), amonijak (NH3), ugljični dioksid (CO2) i organske molekule, odnosno metan (CH4). H2 je uobičajen izvor energije za mikroorganizme koji žive u ekstremnim uvjetima s malo kisika i sunčeva svjetla. Temperature na površini Enkelada u prosjeku su oko -200 °C. Međutim, u dubinama oceana, na desetak kilometara ispod debele ledene kore, zahvaljujući radioaktivnom i plimnom grijanju pod gravitacijskim utjecajima Dione i Saturna, mogle bi se kretati u rasponu od 0 °C uz samu koru do 90 °C uz hidrotermalne izvore. Sve to zajedno Enkelad čini najizglednijim tijelom za traganje za vanzemaljskim životom u Sunčevom sustavu, prenosi Index.hr.

U novoj studiji tim znanstvenika s više sveučilišta u Austriji i Njemačkoj pokušao je istražiti bi li neki zemaljski organizmi mogli živjeti i razvijati se u uvjetima identičnim onima kakvi postoje na Enkeladu. Eksperimenti su pokazali da metanogeni mikroorganizam, arheja Methanothermococcus okinawensis može živjeti u takvim uvjetima te da pritom stvara metan.

M. Okinawensis izoliran je iz hidrotermalnih izvora na dubinama od oko 1000 metara u vodama Japana. Stručnjaci su ga više od pet godina izlagali raznim temperaturama, tlakovima i plinovima - uvjetima sličnim onima na Enkeladu. Uspijeva funkcionirati bez kisika tako što kombinira vodik i ugljični dioksid, kojih ima i na Saturnovu mjesecu. U tom procesu, pri temperaturama koje se na Enkeladu kreću od 0 do 90 °C i pri tlaku koji ondje doseže oko 50 atmosfera, on stvara energiju i oslobađa metan.

''Pokušali smo u laboratoriju stvoriti uvjete nalik na one kakvi vladaju na Enkeladu'', rekao je Simon Rittmann koji na Sveučilištu u Beču istražuje mikroorganizme poznate kao arheje.

Arheje, zajedno s bakterijama i eukariotima čine jednu od tri domene u koje se dijele sva živa bića na Zemlji koja imaju stanice. Studija je pokazala da M. Okinawensisu, očekivano, najviše odgovaraju podvodni uvjeti.

Rittmann i njegovi suradnici također su izračunali koliko bi se vodika moglo stvarati u procesu raspadanja olivina, jednog od najčešćih minerala na Zemlji (ali i na Mjesecu i Marsu), od kojeg se vjerojatno sastoji Enkeladova jezgra. Izračuni su pokazali da bi one mogle biti sasvim dovoljne za bujanje metanogena.

Iako autori ističu da postoji mogućnost da bi metan, zabilježen na Enkeladu, mogli stvarati neki vanzemaljski organizmi, ova studija ipak ne dokazuje da se to uistinu događa. Metan na Zemlji uglavnom nastaje u biološkim procesima, no on može nastajati i bez prisutnosti života. Studija ipak pokazuje da svi tragovi koji su do danas ondje otkriveni vrlo dobro odgovaraju modelu koji uključuje postojanje mikroorganizama nalik na one koji na Zemlji postoje u sličnim uvjetima.