Najmanje 70% Marsovih nekadašnjih jezera tek treba biti otkriveno.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Diljem Zemlje postoje jezera, rijeke i podzemne vode koje se ‘hrane’ kišom, otapanjem snijega i rijekama. Geološka povijest jezera i drugih voda također je važna za razumijevanje klimatske prošlosti planeta. Unatoč tome što je Mars danas smrznuta pustinja, znanstvenici su pronašli dokaze o drevnim jezerima koja su postojala ondje prije nekoliko milijardi godina.

Ova drevna jezera važna su jer bi mogla pružiti informacije o životu i klimatskim uvjetima na Marsu tijekom tog razdoblja. Koristeći godine satelitskih podataka koji ukazuju na postojanje drevnih jezera na Marsu, dr. Joseph Michalski, geolog na Odsjeku za znanosti o Zemlji (HKU) Sveučilišta u Hong Kongu, smatra da su znanstvenici drastično podcijenili broj drevnih marsovskih jezera, piše kozmos hr.

Nedavno istraživanje Michalskog i njegovih kolega, objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Astronomy, opisuje globalnu analizu drevnih marsovskih jezera. Vjeruje se da na Marsu postoji oko 500 drevnih presušenih jezera, a velika većina je šira od 100 km2. U usporedbi s ovim, 70% Zemljinih jezera je manja, a većina se nalazi u hladnim okruženjima u kojima su se ledenjaci povukli.

Teško je identificirati ova mala jezera na Marsu pomoću satelitskih daljinskih istraživanja, no može se reći da su ona vjerojatno postojala. Znanstvenici prate mala jezera na Zemlji kako bi razumjeli utjecaje klimatskih promjena na planet. Prema znanstvenicima, najmanje 70% Marsovih jezera tek treba biti otkriveno. Ova jezera također bi mogla pružiti vrijedne informacije o klimatskoj prošlosti Crvenog planeta.

Klimatska prošlost i život na Marsu

Većina poznatih Marsovih jezera nastala je prije 3.5 do 4 milijardi godina, no svako je jezero imalo kratak ‘rok trajanja’ – oko 10,000 do 100,000 godina. Kao rezultat toga, drevni Mars uglavnom je bio hladan i suh, s povremenim periodima zagrijavanja. Prema Michalskom, “Kao rezultat manje gravitacije na Marsu i sitnozrnatog tla, marsovska jezera bila su vrlo mutna, a svjetlost možda nije prodirala jako duboko, što je dodatno kompliciralo mogućnost fotosintetskog života na Marsu.”

Osim vode, jezera sadrže hranjive tvari, izvore energije i svjetlost za fotosintezu, što može biti ključno u podržavanju život mikroba. Temeljem toga, NASA-in rover Perseverance ima za cilj astrobiološki istražiti korita davno presušenih jezera. Michalski, međutim, upozorava da nisu sva jezera ista.

Neka marsovska jezera mogla bi biti pogodnija za nastanak jednostavnog života od drugih jer su neka bila znatno veća, dublja i dugovječnija te su imala široku raznolikost okolišnih uvjeta, poput hidrotermalnih sustava. Iz tog bi razloga imalo više smisla u budućnosti istraživati velika, drevna, ekološki raznolika jezera.

Zemlja može poslužiti kao ‘tlo’ za testiranje istraživanja

Okoliš na Zemlji moguće je usporediti s drugim planetima na mnogo načina. “Možemo, primjerice, dizajnirati alate za otkrivanje života negdje drugdje upravo ovdje kod kuće, promatrajući surov teren Svalbarda i dubine jezera Mono. U mnogim slučajevima, ti se alati koriste za otkrivanje ostataka mikroorganizama,” navodi dr. David Baker, ekolog na HKU Odsjek za biološke studije, koji je dobro upućen u mikrobne sustave u zemaljskim jezerima.

Ranije ove godine, Kina je uspješno spustila svoj prvi lender na Mars – Zhurong. Znanstvenici trenutno koriste Zhurong kako bi istražili mjesta bivših klimatskih promjena na Utopia Planitiji. Osim toga, Kina planira vratiti uzorke iz jednog od tih jezera na Zemlju krajem ovog desetljeća kako bi provela pomnija istraživanja.