Istraživanje

NASA lansirala misiju Europa Clipper koja će tražiti tragove života

Krajnje odredište svemirske sonde je Jupiterov mjesec Europa, koji je prekriven ledom, ali u unutrašnjosti krije ocean, za koji se smatra da može biti pogodno mjesto za nastanak života.
Sci-Tech / Svemir | 15. 10. 2024. u 08:37 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon nekoliko dana odgode zbog uragana u blizini i oko Floride, ovog je ponedjeljka lansirana NASA-ina svemirska sonda Europa Clipper.

Poletjela je iz Svemirskog centra Kennedy, nošena SpaceX-ovom raketom Falcon Heavy.

Najveća je to planetarna letjelica koju je čovjek ikada lansirao, a ima vrlo težak zadatak – odletjeti do Jupitera, preživjeti njegovo vrlo intenzivno magnetsko i radijacijsko polje, pa se u nekoliko navrata "zalijetati" u nižu orbitu te proučavati primarno Jupiterov mjesec Europa.

Činit će to u preletu preko njega, pri brzinama od oko 4 km/s, s ciljem detaljnog snimanja njegove površine i traganja za mogućim znakovima mikrobijalnog života na tom svemirskom objektu, javlja Bug.

Na Europi bi mogli biti života primarno ispod debelog ledenog pokrivača, u skrivenim oceanima. No, prije nego što započne s tom misijom, Europa Clipper mora prvo prevaliti 2,9 milijardi kilometara, iskoristiti efekt gravitacijske praćke Marsa i Zemlje, pa sustići Jupiter u travnju 2030. godine.

Tek nakon toga moći će započeti s prvima od planiranih 49 preleta blizu Europe.

Ključ misije istraživanje je vode, jer ona može biti mjesto nastanka života, pa u NASA-i ističu da je primarni cilj ispitati je li Europa uopće pogodna za to, prema onome što danas znamo.

U potragu za znakovima nastanjivosti sonda nosi devet naprednih instrumenata – primarno kamera i senzora koji mogu zabilježiti različite karakteristike Europine površine. Tu su i kemijski senzori za utvrđivanje kemijskog sastava atmosfere i prašine koja okružuje Jupiter i Europu.

Ova sonda je ujedno i najveća ikada lansirana prema nekom planetu, mase 6,5 tona s gorivom, dok njezine solarne ploče rasklopljene mjere oko 30 metara. Zbog toga je za lansiranje morao biti korišten Falcon Heavy, kao i zbog postizanja dovoljno velike brzine, koja može sondu poslati u željenu putanju.

 

Kopirati
Drag cursor here to close