Nebo u solsticiju – kraj najduže noći

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Betlehemska zvijezda je svakog Božića slika s puno simbolike. No, je li zaista postojao takav nebeski fenomen? Moguće je da se radi o rijetkoj konstelaciji planeta koja se sada opet može pratiti na nebu.

Na noćnom nebu 21. prosinca stapaju se u našim očima dva najveća planeta Jupiter i Saturn. Astronomi to zovu konjunkcija. Ljubitelji zvijezda kažu da su tada te dvije planete iz perspektive promatrača sa Zemlje posebno blizu.

Razlog je u tome što planete kruže različitom brzinom oko sunca. Saturn je udaljeniji od Sunca i sporiji, pa ga tako pretekne brži Jupiter.

Predsjednik udruge „Prijatelji zvijezda"  Sven Melchert kaže: „Ovogodišnje pretjecanje je nešto posebno. Oba planeta će se uskoro stopiti u jednu svjetlosnu točku".

Najbolje što nudi univerzum

Ovo pretjecanje planeta se događa svakih 20 godina, ali ovakvo optičko stapanje dogodit će se tek 2080. Melchert zaključuje:

„Konjunkcija Jupitera i Saturna 21. prosinca je najbolje što nam univerzum može ponuditi za duže vrijeme".

Planete sada prema njemu stoje na jugozapadnom dijelu neba i za njihovo promatranje nije neophodan teleskop. Jupiter je svjetliji i lijevo od Saturna.

Sličan susret planeta zbio se i prije dvije tisuće i dvadeset godina. Carolin Liefke iz Kuće astronomije u Heidelbergu kaže o nagađanjima da je upravo to „Betlehemska zvijezda" i da je to jedna od mogućnosti, s obzirom na to da su i Jupiter i Venera imali sličnu konstelaciju.

„Betlehemska zvijezda" se od srednjeg vijeka prikazuje kao zvijezda repatica, ali, kako kaže Liefke kometa se najvjerojatnije može isključiti. U vrijeme Isusovog rođenja komete su smatrane predznacima nesreće. Eksplozija supernove isto tako nije vjerojatna, s obzirom na to da bi ostaci takve eksplozije morali ostaviti traga.

„Evanđelja su napisana mnogo kasnije, možda se ipak radi samo o simbolici",  kaže Liefke.

Zimski solsticijDana 21. prosinca sunce u podne dostiže najnižu točku na nebu iznad horizonta. Taj dan je najkraći u godini, a noć najduža. U Njemačkoj to znači oko 16 sati tame i samo 8 sati svjetla. Poslije toga svaki dan će imati sve više svjetla.

Zimski solsticij označava kalendarski početak zime. Ne samo da se od tada produžava dan već u ravničarskim krajevima Njemačke raste vjerojatnost pada snijega. Bijeli pokrivač može popraviti raspoloženje.

„Ta svjetlost u tamnom godišnjem dobu znači puno. Snijeg pokriva sve što je sumorno", kaže psihologinja Barbara Lubisch i dodaje da to stvara mir koji na čovjeka djeluje pozitivno. „Snijeg ima osobinu utišavanja okoliša".

I Božić je povezan sa zimskim solsticijem. Naime, poslije uvođenja Julijanskog kalendara 46. godine prije Kristovog rođenja, zimski solsticij je padao 25. prosinca. Tog dana se odavala počast bogu Sunca Solu Invictusu, a time i „pobjedi svjetlosti i života nad tamom i smrću", kako kaže Winrich Löhr, profesor povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Heidelbergu, Tek po uvođenju Gregorijanskog kalendara godine 1582. zimski i ljetni solsticij su u današnjim terminima, prenosi DW.