Ništa od ogromnog vodenog jezera ispod južnog pola na Marsu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstvenici su 2018. mislili da su pronašli tekuću vodu na Marsu, nakon što su vidjeli sjajne radarske refleksije ispod ledene polarne kape, ali nova studija to osporava. Preispitujući te odraze na radarskim slikama, planetarni znanstvenici sa Sveučilišta Texas utvrdili su da one zapravo pokazuju refleksije vulkanskih stijena.

Studija koju je financirala NASA otkrila je da se refleksije, koje se vide kako sjaje kroz led, podudaraju s onima vulkanskih ravnica koje se nalaze širom Crvenog planeta, javlja Zimo.

Ovo je uvjerljivije objašnjenje za otkriće iz 2018., od onog da Mars drži golemo jezero ispod ledene površine, kažu autori studije, dodajući da Crveni planet vjerojatno neće imati uvjete potrebne za održavanje vode u tekućem stanju na južnom polu.

Južna polarna fatamorgana

Južna polarna fatamorgana, kako su američki znanstvenici nazvali taj fenomen, razotkrivena je kada je autor studije Cyril Grima dodao zamišljeni globalni ledeni pokrivač preko radarske karte Marsa kako bi vidio što se može vidjeti u područjima gdje je površina vidljiva.

Da bi se voda održavala ovako blizu površine, potrebno vam je i vrlo slano okruženje i snažan, lokalno generiran izvor topline, ali to ne odgovara onome što znamo o toj regiji, naglasio je Grima.

Zamišljeni ledeni pokrivač koji je postavio iznad planeta pokazao je kako bi Marsovi tereni izgledali kada bi se pogledali kroz kilometar leda. To je omogućilo usporedbu značajki na cijelom planetu s onima ispod polarne kape i uvid u to podudaraju li se s bilo kojom drugom regijom.

Grima je primijetio višestruke refleksije, poput onih na južnom polu, ali raspršene po svim geografskim širinama Marsovog krajolika, što odgovara lokacijama vulkanskih ravnica.

Grima je pojasnio i na primjeru sa Zemlje da tokovi lave bogati željezom mogu ostaviti za sobom kamene formacije koje se odražavaju na radarskim slikama na sličan način kao spomenute ravnice na Marsu. Tvrdi da to doprinosi dokazu da se te vulkanske formacije nalaze ispod ledene kape Marsa, a ne jezera s tekućom vodom.

Vlažna prošlost Marsa

Smatra se da Crveni planet ima džepove vodenog leda, uključujući debele polarne ledene kape, što nagovještava njegovu vlažnu prošlost i potencijalno podržava ljudsku kolonizaciju tog sad mrtvog planeta.

Karta koji je Grima sastavio temelji se na trogodišnjim podacima MARSIS-a, radarskog instrumenta lansiranog 2005. na svemirskoj letjelici Mars Express Europske svemirske agencije (ESA), koji je prikupio ogromne količine informacija o Marsu.

Isti tim znanstvenika sada radi na predloženoj novoj misiji za korištenje radara za traženje vode na Marsu, koja bi mogla poslužiti kao ključni resurs za buduća ljudska slijetanja.

Nova nada

Isaac Smith, geofizičar Marsa sa Sveučilišta York koji nije bio uključen u studiju, rekao je da nalazi studije predstavljaju precizna mjesta za traženje vodenog leda. Vjeruje da su svijetli radarski potpisi vrsta gline koja nastaje kada stijena erodira u vodi, inspirirana glinom sa Zemlje koja reflektira radar na sličan način.

Smith smatra da nam to daje stvarno precizna mjesta na koja možemo tražiti dokaze o drevnim jezerima i riječnim koritima i testirati hipoteze o širem isušivanju Marsove klime tijekom milijardi godina.

Grima i Smith zajedno rade na misiji pronalaženja vode na Marsu pomoću radara, kao i resursa za buduća mjesta za slijetanje ljudi te potrage za znakovima prošlih života.

Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters.