Otkriven planet koji bi mogao imati savršene uvjete za život

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstvenici diljem svijeta s oduševljenjem prate podatke i fotografije koje šalje svemirski teleskop James Webb, a posebno su uzbuđenje uzrokovali podaci s javnosti nepoznatog egzoplaneta K2-18b.

Ovaj egzoplanet 8,6 puta veći od Zemlje "skriva" molekule koje sadrže ugljik, metan i ugljički dioksid. U prijevodu, K2-18b mogao bi biti egzoplanet s atmosferom bogatom vodikom i površinom prekrivenom vodenim oceanom. Iako su znanstvenici veoma oprezni s bilo kakvim izjavama, sve se češće može čuti kako bi ovaj egzoplanet mogao biti pogodan za život kakvog poznajemo jer se nalazi u tzv. nastanjivoj zoni, javlja Zimo.

K2-18b

Kako su priopćili iz NASA-e, K2-18b kruži oko hladne patuljaste zvijezde K2-18 i nalazi se 120 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje. Egzoplanet, koji je veličine između Zemlje i Neptuna, ne izgleda kao ni jedan planet u našem Sunčevom sustavu.

Znanstvenici ističu da to samo pokazuje koliko malo zapravo znamo svemiru te da bi ga dodatno trebalo istražiti.

Naša otkrića naglašavaju važnost razmatranja različitih okoliša pogodnih za život u potrazi za životom drugdje, objasnio je Nikku Madhusudhan, astronom sa Sveučilišta u Cambridgeu i glavni autor rada koji je objavio ove rezultate. Tradicionalno, potraga za životom na egzoplanetima usredotočena je prvenstveno na manje stjenovite planete, ali veći Hiceanski svjetovi znatno su pogodniji za atmosferska promatranja.

Hiceanski planeti

Hiceanski planeti odnosno Hiceanski svjetovi hipotetski su tipovi planeta, opisani kao vrući, vodom prekriveni planeti s vodikom bogatom atmosferom. Općenito se smatra da bi takvi planeti mogli biti potencijalni kandidati za život i podržavati i ljudske kolonije.

U slučaju K2-18b, obilje metana i ugljičnog dioksida te nedostatak amonijaka, podupiru hipotezu da ispod atmosfere bogate vodikom u K2-18b može postojati vodeni ocean. Ova početna Webbova opažanja također su omogućila moguću detekciju molekule zvane dimetil sulfid (DMS). Na Zemlji tu molekulu proizvodi samo živi organizam. Većina DMS-a u Zemljinoj atmosferi emitira se iz fitoplanktona u morskom okruženju.

Radi li se i ovdje zaista o DMS-u, trebala bi potvrditi dodatna promatranja svemirskim teleskopom James Webb. No, znanstvenici ističu kako, iako postoje određeni preduvjeti, to ne znači nužno da planet može podržavati život.

Velika veličina planeta - s polumjerom 2,6 puta većim od polumjera Zemlje - znači da unutrašnjost planeta vjerojatno sadrži veliki omotač od leda pod visokim pritiskom, poput Neptuna, ali s tanjom atmosferom bogatom vodikom i površinom oceana. Predviđa se da će hicejski svjetovi imati oceane vode. Međutim, također je moguće da je ocean prevruć da bi bio nastanjiv ili tekući.

Sub-Neptuni

Iako ova vrsta planeta ne postoji u našem Sunčevom sustavu, sub-Neptuni su najčešća vrsta planeta dosad poznata u galaksiji, objasnio je član tima Subhajit Sarkar sa Sveučilišta u Cardiffu. Dobili smo do danas najdetaljniji spektar sub-Neptuna nastanjive zone, a to nam je omogućilo da utvrdimo molekule koje postoje u njegovoj atmosferi.

Znanstvenici koji su radili na analizi Webbovih podataka i "otkrili" ovaj egzoplanet, oduševljeni su Webbovim mogućnostima i osjetljivošću.

Ovi su rezultati proizvod samo dva promatranja K2-18b, s još mnogo toga na putu, objasnio je član tima Savvas Constantinou sa Sveučilišta u Cambridgeu. To znači da je naš rad ovdje samo rana demonstracija onoga što Webb može promatrati u egzoplanetima nastanjive zone.

Tim sada namjerava provesti dodatna istraživanja s teleskopskim MIRI (Mid-Infrared Instrument) spektrografom za koji se nadaju da će dodatno potvrditi njihova otkrića i pružiti nove uvide u uvjete okoliša na K2-18b.

Naš krajnji cilj je identifikacija života na egzoplanetu pogodnom za život, što bi promijenilo naše razumijevanje našeg mjesta u svemiru, zaključio je Madhusudhan. Naša su otkrića obećavajući korak prema dubljem razumijevanju Hiceanskih svjetova u ovoj potrazi.