Alan Shepard
Prije četvrt stoljeća preminuo je jedini čovjek koji je igrao golf na Mjesecu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prije četvrt stoljeća, 21. srpnja 1998. godine u Pebble Beachu, Kalifornija, preminuo je američki astronaut Alan Shepard, jedini čovjek koji je igrao golf na Mjesecu te prvi Amerikanac u svemiru.
U studenome ove godine navršit će se 100 godina od njegova rođenja. Naime, Alan Bartlett Shepard, Jr. rođen je u Derryju, New Hampshire 18. studenog 1923.
S obzirom da je rođen u vojničkoj obitelji (otac mu je bio pukovnik), nastavio je tradiciju i upisao se na Mornaričku akademiju koju je završio 1944. Nakon toga služio je na razaraču USS Cogswell posljednju godinu Drugog svjetskog rata po Tihom oceanu.
Nakon toga otišao je na obuku za letača u Corpus Christi, Texas i Pensacola, Florida, koju je završio 1947. Potom je radio kao borbeni pilot, pa probni pilot od 1950.
Shepard je odabran 1959. godine kao jedan od 110 vojnih probnih pilota od strane novoutemeljene američke svemirske agencije NASA. Nakon niza napornih psihofizičkih testova, Shepard je ušao u krug sedam prvih astronauta za Program Mercury.
Shepard je bio prvi Amerikanac u svemiru (mjesec dana iza Gagarina). Deset godina nakon toga bio je zapovjednik misije Apollo 14 i peti čovjek koji je šetao Mjesecom.
Bio je jedini od slavnih prvih sedam američkih astronauta (tzv. Mercury Seven) koji je sletio na Mjesec.
Dugo je vremena bio vodeći član američkog tima astronauta, a držao u NASA-i položaj Chief of the Astronaut Office, koja označava najviše pozicioniranog astronauta. Po činu je Shepard dogurao do admirala.
Tijekom misije na Mjesec u sklopu Apolla 14, Shepard je izveo najpreciznije od svih američkih slijetanja na mjesečevu površinu. Tada je imao 47 godina, a do danas je ostao najstariji čovjek koji je ikada bio na Mjesecu.
Letjelica Apollo 14 lansirana je uspješno iz Svemirskog centra John F. Kennedy 31. siječnja 1971., a na površinu Mjeseca pristala 5. veljače 1971.
Ondje je Shepard ispucao dvije golf loptice pomoću Wilsonove glave štapa (iron 6) pričvršćene na ručku za skupljanje uzoraka. Prema njegovom izvještaju, druga loptica otišla je miljama daleko (na Mjesecu je gravitacijska sila oko šest puta slabija nego na Zemlji pa loptice mnogo dalje lete).
To je bila treća uspješna američka misija na Mjesec te prva misija s koje se uspješno emitirao televizijski signal u boji.
Nakon povratka iz misije Shepard je obnašao važne rukovodeće poslove u NASI. U lipnju 1971. je promaknut u čin admirala. Umirovljen je 1. kolovoza 1974.
Prvi korak: Apolo 11 i Neil Armstrong
Na današnji dan, 21. srpnja 1969. zbilo se i prvo povijesno spuštanje čovjeka na Mjesec.
"Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo", izjavio je Neil Armstrong koji je toga dana iskoračio na površinu Mjeseca.
Armstrong je kao komandant misije Apolo 11 upravljao malom sondom s kojom je u društvu Edwina Aldrina sletio na Mjesec.
Pri tome slijetanje na Mjesec nije bila stvar koja privukla pažnju samo američke javnosti. U cijelom svijetu su ljudi ispred TV ekrana napeto posmatrali kako je ovaj tada 38-godišnjak izašao iz sonde i spustio nogu na Mjesečevu površinu, udaljenu skoro 400.000 kilometara od Zemlje. Širom svijeta je slijetanje sonde posmatralo čak 500 miliona ljudi.
Bila je to i velika pobjeda za SAD u utrci za osvajanje svemira, koja je tada vođena sa Sovjetskim Savezom.
Nakon sletanja na Mjesec, Armstrong se sve više i više povlačio iz javnosti. Ipak, za svoj 80. rođendan je dao naslutiti kako njegovo srce i dalje kuca za svemirske letove.
Kada je američki predsjednik Barack Obama najavio da NASA odustaje od novog programa letova na Mjesec, Armstrong nije želio da šuti. U otvorenom pismu naciji i predsjedniku upozorio je kako "SAD prijeti odlazak u drugu ligu" kada je riječ o istraživanju svemira.
