Pronađen spektakularan primjerak meteorita na Marsu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

NASA-in rover Curiosity koji istražuje površinu Marsa, naišao je na vrlo zanimljiv metalni meteorit, koji je dobio i jednako zanimljivo ime - Kakao (da, po glavnom sastojku u čokoladi). Riječ je o svemirskom kamenu koji je napravljen uglavnom od nikla i željeza, promjera oko 30 centimetara.

Curiosity je naišao na nekoliko meteorita od slijetanja u krater Gale u kolovozu 2012. godine, no Kakao se vizualno izdvaja iz okoline.

Dok je Marsova površina crvena od oksida, taj je meteorit tamno siv i metalnog izgleda. Osim toga je gladak i zaobljen, što je za znanstvenike očit znak da je na tlo Crvenog planeta stigao prošavši kroz njegovu atmosferu.

Došljak iz svemira

NASA-ina slika meteorita je kombinacija šest pojedinačnih fotografija snimljenih roverovom Mastcam kamerom. Curiosity je snimio te fotografije 27. siječnja. Boje na slici su korigirane, kako bi odgovarale uvjetima osvjetljenja, onako kako ih vide ljudske oči na Zemlji.

Žljebovi i jame na Kakau nazivaju se regmaglipti, a posebnu su zanimljivi upravo na željeznim meteoritima. Nastali su dok je meteorit putovao kroz atmosferu marsa, kao što je već navedeno, prenosi Zimo.

Iako je Marsova atmosfera puno tanja od Zemljine, još uvijek stvara dovoljno trenja da zagrije površinu meteorita koji prolazi kroz nju na putu do površine planeta. Regmaglipti su vjerojatno stvoreni vrtlozima vrućeg plina koji je otopio stijenu na putu do površine.

Sudbina Kakaa i dalje nepoznata

Meteorit je možda već dugo na površini Marsa, ali zasad se to ne zna sa sigurnošću.

Meteoriti od željeza i nikla najrjeđa su vrsta meteorita, čineći oko šest posto padova tih svemirskih objekata, koje su znanstvenici dosad pronašli. Zbog svog vidljivog vizualnog izgleda, više su zastupljeni u kolekcijama, a razlog je zato što postoji veća vjerojatnost da će preživjeti prolazak kroz atmosferu te su otporniji na vremenske uvjete, čak i na Marsu.

Većina meteorita od željeza i nikla dolazi iz jezgri razbijenih planetezimala koji su nastali u ranom Sunčevom sustavu. Ti su predmeti bili dovoljno veliki da se mogu razlikovati kad su rastaljeni, a formirali su jezgru od gustog željeza i nikla, slično kao i Zemlja.

Sudbina mnogih planetezimala je, međutim, bila takva da su se razbili u asteroide. Takva je vjerojatno i Kakaova povijest, smatraju znanstvenici.

Željezni meteoriti na Zemlji nekoć bili izvor željeza

To je ujedno i ono što meteorite, posebno one metalne, čini tako zanimljivim za znanstvena proučavanja. Mogu sezati milijardama godina unatrag, do početka Sunčevog sustava.

Na Zemlji su slični meteoriti bili prvi izvor željeza za čovječanstvo. Davno prije taljenja, ljudi su skupljali te meteorite kad su mogli i od njih izrađivali noževe i druge alate. Kralj Tut je pokopan s bodežom od meteorskog željeza, a Inuiti na Arktiku i Grenlandu također su koristili meteorsko željezo.

Više su puta posjećivali jedan posebno veliki željezni meteorit nazvan meteorit Cape York. Lomili su komade željeza iz njega, kako bi ih oblikovali u vrhove harpuna i započeli vlastito željezno doba ne znajući ništa o taljenju. Čak su trgovali željezom s drugim skupinama ljudi.

No, s Kakaom će teško tko trgovati, obzirom da je vjerojatno da će ga još dugo vremena moći posjećivati samo roboti sa Zemlje.