Sloj smrznute vode debljine 3,2 kilometra pronađen zakopan ispod Marsovog ekvatora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Misija Mars Express Europske svemirske agencije (ESA) otkrila je značajan rezervoar vodenog leda na Marsu, skriven ispod ekvatorijalnog područja u obliku prašnjavog leda. Prostirući se do dubine od 3,7 kilometara ispod površine, naslage sadrže dovoljno vode da pokriju površinu Marsa u oceanu dubokom između 1,5 do 2.75 mtara.

ESA-ina sad već veteranska svemirska letjelica (operativna već dva desetljeća) identificirala je te opsežne naslage leda, predstavljajući najveću količinu do sada otkrivenu u blizini ekvatora Crvenog planeta, javlja Zimo.

Prduboko pod površinom za vađenje

Znanstvenik Thomas Watters iz Smithsonian instituta izrazio je uzbuđenje zbog ES-inog otkrića. Uzbudljivo je da se radarski signali podudaraju s onim što očekujemo vidjeti od slojevitog leda i slični su signalima koje vidimo s Marsovih polarnih kapa, za koje znamo da su vrlo bogata ledom, rekao je.

Smješten u blizini ekvatora zbog mogućeg pristupa budućim misijama s posadom, vodeni led, međutim, leži duboko pod zemljom, što predstavlja izazov za vađenje zbog prisutnosti debelog sloja stvrdnutog pepela i suhe prašine iznad njega.

Prethodno je formacija Medusae Fossae (MFF) zaintrigirala znanstvenike s otkrivenim naslagama, ali nesigurnosti su i dalje postojale. Potvrđeno je da MFF, kolosalna geološka formacija duga 5000 kilometara, sadrži vodeni led, što dovodi u pitanje prethodne pretpostavke.

S obzirom na to koliko je dubok, da je MFF jednostavno ogromna hrpa prašine, očekivali bismo da će se zbiti pod vlastitom težinom, pojašnjava Andrea Cicchetti iz Nacionalnog instituta za astrofiziku u Italiji.

Nova pitanja o povijesti klime na Marsu

Podzemni radar MARSIS na Mars Expressu konačno je otkrio prozirne naslage niske gustoće, što su karakteristike koje odgovaraju vodenom ledu. Ovaj novi uvid u ekvatorijalne naslage leda postavlja pitanja o prošloj klimi Crvenog plneta, izazivajući dosadašnje predrasude i potičući pitanja o povijesnim uvjetima planeta.

Štoviše, novo otkriće potiče nagađanja o pomicanju aksijalnog nagiba Marsa kroz njegovu povijest. Fluktuirajući između 10 i 60 stupnjeva, ta bi varijacija mogla objasniti zakopani ekvatorijalni led, nastao tijekom razdoblja velikog nagiba kada bi se vodeni led mogao nakupiti na površini i naknadno biti prekriven pepelom i prašinom.

Istrživanje vezano za otkriće tog vodenog leda objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters.