Svemir, nova adresa globalne konkurencije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rastom svemirske ekonomije zahuktava se globalna konkurencija. Dok se svemirske aktivnosti iz dana u dan šire i diverzificiraju, svemirska ekonomija postiže sve dublji rast.

Trenutno je nova adresa globalne konkurencije u svemiru. Kao rezultat ove dramatične konkurencije, svemirska industrija raste, a svemirska ekonomija se širi.

Rusija je objavila da je prvi put uspješno testirala antisatelitske rakete u svemiru. Washington je optužio Moskvu da je ugrozila posadu Međunarodne svemirske stanice (ISS) nakon što je Ministarstvo obrane 15. studenog objavilo da je pogodilo rusku letjelicu "Tselina-d", koja je u orbiti od 1982. godine i više nije operativna.

'Nepromišljen' test

Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je test bio "nepromišljen", da je predstavljao prijetnju za ISS i kinesku svemirsku letjelicu u orbiti, te je pokazao da Rusija razvija nove sisteme oružja.

S druge strane, Rusija je podsjetila da su slične aktivnosti ranije provodile Sjedinjene Američke Države (SAD), Kina i Indija.

Ove tenzije, koje podsjećaju na konkurenciju koja se odrazila na svemirske aktivnosti tijekom Hladnog rata, stavili su ponovo u fokus svemirsku ekonomiju i industriju, koja raste iz dana u dan.

Svemirske aktivnosti, započete u Hladnom ratu nakon Drugog svjetskog rata, enormno su se ubrzale u 21. stoljeću.

Svemirska industrija, u kojoj globalna konkurencija najbrže raste, posljednjih je godina još više zasjala. Od svemirskog turizma do svemirskog rudarstva, od svemirskih komunikacija do satelitskih i raketnih tehnologija, svemirska istraživanja i visokotehnološki proizvodi i usluge koji dobijaju na značaju u avijaciji bili su privlačni za vizionarske zemlje i privatne poduzetnike koji traže nove mogućnosti.

Svemirska ekonomija raste i evoluira zajedno s razvojem i dubokom transformacijom svemirske industrije. Ova transformacija sa sobom nosi društvenu i ekonomsku integraciju svemirske industrije. Dok je prije 20 godine bio ograničen broj zemalja direktno uključenih u svemirsku industriju, posljednjih godina zainteresiranost za nju je porasla. Danas postaje dostupna i nizu privatnih kompanija, akademskih institucija i korisnika iz javnog sektora za naučna istraživanja i komercijalne poduhvate.

U Italiji je 20. i 21. rujna 2021. organiziran sastanak lidera svemirske ekonomije G20 2021. Tijekom dva dana, čelnici svemirskih agencija G20 razgovarali su o doprinosu svemirske ekonomije globalnoj ekonomiji i potrebi da se nastavi sa podizanjem svijesti u zajednici G20, s krajnjim ciljem uključivanja svemira u teme Samita.

Sastanak je bio prilika da se razgovara o budućim projektima i scenarijima u industriji u kontekstu u kojem je svemir vitalni ekonomski resurs za prosperitet čovječanstva. Svemirski resursi se sve više povezuju sa kritičnim oblastima, kao što su komunikacije, transport, zdravstvo, poljoprivreda, životna sredina i klima, što utire put za širok spektar industrija i novih tržišta, rezultirajući zapošljavanjem, povećanjem mogućnosti i boljim životnim standardom u zemljama širom sveta.

Globalni pejzaž za svemirske aktivnosti posljednjih godina se znatno poboljšao, s novim zemljama koje ulažu u svemirska istraživanja i razvoj i pridružuju se globalnim lancima vrijednosti. Privatno financiranje komercijalnih projekata je takođe poraslo, uz nezapamćeni priliv privatnog kapitala u svemirskom sektoru.

Sa satelitima registriranim u orbiti u više od 80 zemalja i sve većim javnim i privatnim investicijama, nikada nije bilo većeg interesa za svemirsku industriju. Vrijednost globalne svemirske ekonomije dostigla je 447 milijardi američkih dolara. Svemirska fondacije, neprofitna zagovaračka organizacija osnovana 1983., objavila je izvještaj pod nazivom "The Space Report 2021 Q2", u kojem je utvrđeno da je u 2020. globalna svemirska ekonomija porasla na 447 milijardi dolara, što je povećanje od 4,4 posto u odnosu na 2019. U izvještaju se kaže da je ova svemirska ekonomija vrijedna 447 milijardi dolara 55 posto veća u odnosu na prije jednu deceniju i dio je petogodišnjeg trenda neprekidnog rasta. Komercijalna svemirska aktivnost porasla je za 6,6 posto na skoro 357 milijardi dolara u 2020. godini, te i dalje predstavlja blizu 80 posto ukupne svemirske ekonomije. Globalna vladina kosmička potrošnja pala je 1,2 posto u 2020. na 90,2 milijarde dolara u odnosu na revidirani maksimum iz 2019. Skoro 58 posto od ovog iznosa svemirskim aktivnostima dodijelile su Sjedinjene Države.

Nova sila

Razmišljajući o ovim podacima, izvršni direktor Fondacije za svemir Tom Zelibor rekao je: "Globalni svemirski ekosistem je nova sila za kontinuirani rast i proširene mogućnosti širom svijeta. Nalazi Izvještaja u drugom kvartalu potvrđuju da je globalna svemirska ekonomija postala jača od izbijanja svjetske pandemije. Takođe potvrđuje snagu i otpornost svemirskog ekosistema i ilustruje zašto je dobro pozicioniran za rastuće investicije, razvoj tržišta i mogućnosti zapošljavanja u više sektora."

Osvrnuvši se na ove podatke, svemirski tim generalnog direktora Fondacije za svemir Toma Morgana Stanleya procjenjuje da bi globalna svemirska industrija mogla porasti na preko jedan bilion dolara do 2040. Tim navodi da će najveći udio ovdje pripasti pružatelju internetskih usluga.

Model koji vodi Vlada ubrzao je svemirske aktivnosti. Posljednjih godina, privatni sektor je takođe počeo da preuzima odgovornost za svemirske aktivnosti.

Svemirske aktivnosti, koje su započete u periodu hladnog rata nakon Drugog svetskog rata, ušle su u novu fazu u 21. stoljeću uz sudjelovanje novih igrača i transformaciju tehnologije. Činjenica da su se visoki troškovi istraživanja svemira počeli praviti pristupačnijim rješenjima doprinijela je transformaciji svemirske industrije. Jedno od bitnih rješenja su uspjesi kompanija kao što su Space X i Blue Origin u razvoju raketa za višekratnu upotrebu. Privatne svemirske kompanije započele su komercijalne letove te su razvile rakete i povezana vozila. Ove kompanije su se takođe okrenule projektima u oblastima kao što su svemirsko rudarstvo i svemirski turizam.

Predviđa se da će svemirska ekonomija postiči još dublji rast širenjem troškovne i vremenske efikasnosti na lance vrijednosti čitavog svemirskog sektora. Isto tako, svemirski sektor nije samo sektor rasta, već je vitalni pokretač rasta u drugim sektorima. Danas raspoređena svemirska infrastruktura omogućava razvoj novih usluga u sektorima kao što su energetika, sigurnost, meteorologija, avijacija, telekomunikacije, pomorstvo, transport i urbani razvoj, što rezultira dodatnim ekonomskim i društvenim prednostima.

Prema OECD-u, koji sistematski pruža podatke o svemirskim aktivnostima od 2007. godine, glavninu početnih ulaganja u lansere, satelite i drugu infrastrukturu u vezi sa svemirom čine vlade, koje sve više pokušavaju izmjeriti uticaj svemirskih programa i primjene svemirskih tehnologija na ekonomiju i društvo.

Svemirski programi zemalja variraju u zavisnosti od geografskog položaja nacija, njihovih tehnoloških kompetencija, ekonomskih kapaciteta zemlje, njihovih mogućnosti međunarodne suradnje, ekonomskih multiplikatora i međunarodnih zahtjeva.

Javne investicije predstavljaju najveći dio finansiranja u svemirskim aktivnostima i iznosile su oko 90,2 milijarde dolara u 2020. godini uprkos novim opterećenjima koje je donio COVID-19. Sjedinjene Države su neosporno zemlja koja najviše ulaže u istraživanje svemira. Slijede Rusija i Francuska.

Iako javne investicije dovode do najviše troškova, povećavaju se napori da se odgovornost prenese na privatni sektor. Očekuje se da će COVID-19 ojačati i ubrzati prepandemijski trend javno-privatnog partnerstva i komercijalizacije svemira. Kako sposobnosti privatnog sektora sazrijevaju, javne institucije više odgovornosti i rizika prenose na nevladine aktere i kompanije. Južna Koreja i Indija prenose tehnologije i znanje o proizvodnji satelita i lansera privatnim akterima. NASA proširuje kupovinu usluga na istraživanje svemira (npr. ugovori o uslugama lunarnog tereta). Kina ohrabruje privatno financiranje i inicijative u sektoru.

Povećava se i značaj međunarodne suradnje u svemirskim aktivnostima. Jedno od najvažnijih pitanja istraživanja svemira u novoj eri biće međunarodna suradnja. Istraživanje svemira je neka vrsta globalnog javnog dobra. Kolektivno djelovanje zemalja je ključ za efektivno i efikasno korištenje troškova i znanja. Na primjer, Space Fence, LMT-ov sistem za praćenje svemirskih objekata, kao i nekoliko drugih programa, proizvod je značajne saradnje između zemalja. U ovom slučaju, Space Fence će dijeliti najmanje osam zemalja (SAD, Australija, Japan, Italija, Kanada, Francuska, Južna Koreja i Velika Britanija) i ESA.

Predsjednik Turske svemirske agencije Serdar Huseyin Yildirim također ističe važnost međunarodne suradnje u svemirskim aktivnostima. Yildirim je naveo da žele da budu uključeni u programe koji se provode uz međunarodnu suradnju. Osvrnuvši se na aktualna pitanja proizvodnje u svemiru, Yildirim je rekao da je planirano uspostavljanje sedam platformi u orbiti svijeta i početak proizvodnje na tim platformama, posebno u oblastima kristalizovanih struktura i biotehnologije. Yildirim je naveo da su ovih sedam platformi počele postepeno da stvaraju različite zemlje i kompanije koje su izrazile interesovanje.

Turska je igrač u nastajanju u svemirskom natjecanju.

Važna pozicija Turske

Jedna od zemalja koja je zauzela važnu poziciju u globalnoj konkurenciji u svemirskim aktivnostima je Turska. Ideja o postojanju Turske u svemiru javila se krajem 1960-ih. Međutim, prvi satelit TÜRKSAT 1B, koji je uspješno pušten u upotrebu, lansiran je u svemir 11. augusta 1994. godine, otprilike 34 godine kasnije. Turska je poslala svoje nacionalne satelite u svemir. Zvanično je osnovala Svemirsku agenciju 2018. godine. Turska svemirska agencija (TUA) zadužena je, između ostalog, za razvoj konkurentne aerokosmičke industrije, razvoj naučne i tehnološke infrastrukture i ljudskih resursa u svemirskim tehnologijama, povećanje kapaciteta i sposobnosti. Glavni cilj je da se u najkraćem roku pređe utvrđena granica prostora, prvo do niske orbite, a zatim do Mjeseca, Zemljinog satelita. Iskustvo stečeno u proizvodnji satelita ubrzalo je proces proizvodnje sondi i svemirskih modula u drugoj klasi umjetnih satelita

Nacionalni globalni sustav pozicioniranja (GPS) i ciljevi da imaju svoje lokacije za lansiranje u svemir su dio strategije za smanjenje ovisnosti o drugoj zemlji, kao što je slučaj u nacionalnoj obrambenoj industriji. Borba Turske u kosmičkoj konkurenciji traje od 1985. godine. Glavna infrastruktura ovog natjecanja postavljena je 2000-ih. Obavještajni satelit GOKTURK-2, koji je Turska proizvela vlastitim sredstvima i lansirala u svemir 2012. godine, jedan je od prvih primjera. Time je Turska postala jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je sposobna proizvoditi satelite. Sada je na redu GOKTURK-3. Studije planiranja se nastavljaju za ovaj satelit, koji će osigurati slike visoke rezolucije u svim vremenskim uvjetima, bez obzira na dan ili noć.

Kao rezultat toga, prostor u kojem se globalna konkurencija ubrzava, uskoro će biti nova faza svjetske ekonomije. Da bi postojali u svakom aspektu ove trke, vlade i privatni sektor nastavljaju da traže nove mogućnosti.