Svemirski teleskop James Webb srušio je još jedan kozmički rekord

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stigla je i službena potvrda da je svemirski teleskop James Webb (JWST) otkrio dosad najudaljeniju i najstariju galaksiju.

Svjetlost koja je putovala preko 13,4 milijarde godina da bi stigla do nas potječe iz najranije, najudaljenije galaksije dosad otkrivene. Duga spektroskopska promatranja JWST-a su toliko detaljna da istraživači ne samo da mogu izmjeriti udaljenost koju je svjetlost te galaksije prešla, već mogu otkriti i neka njezina svojstva.

Tek 350 milijuna godina nakon Velikog praska

Prvi put smo otkrili galaksije samo 350 milijuna godina nakon Velikog praska i možemo biti potpuno sigurni u njihove fantastične udaljenosti. Pronaći ove rane galaksije na tako nevjerojatno lijepim slikama posebno je iskustvo, kaže astronom Brant Robertson sa kalifornijskog sveučilišta Santa Cruz. JWST zapravo je uočio četiri galaksije na istom području promatranja, a dobiveni podaci potvrđuju da su ove dvije galaksije doista među najudaljenijim ikada otkrivenima, dok su druge dvije još i dalje, javlja Zimo.

Znanstvnici su se nadali da JWST može zaviriti u Svemir ranije nego što je to bilo dosad moguće. Razumijevanje prvih milijardu godina nakon Velikog praska iznimno je ograničeno za znanstvenike, a pronalaženje sve ranijih objekata može pomoći u rasvjetljavanju tog ključnog vremena nastanka našeg svemira.

Crveni pomak je ključ

Svjetlost ovih objekata je vrlo slaba, budući da je doputovala s tako velike udaljenosti. Zbog širenja svemira, on je značajno rastegnut u dulji, crveniji kraj spektra, što je fenomen poznat kao crveni pomak. JWST predstavlja najsnažniji teleskop ikad lansiran u svemir, a specijaliziran je za infracrveno i blisko infracrveno svjetlo te dizajniran za otkrivanje navedenog crvenog pomaka svjetla.

Da bi se dobio pouzdani crveni pomak, svjetlost treba rastaviti na sastavne valne duljine, što je tehnika poznata kao spektroskopija. Tim istraživača podijelio je svjetlost iz JWST-ovog NIRCama u devet raspona valnih duljina, fokusirajući se na četiri galaksije s velikim crvenim pomacima, od kojih je dvije prvi identificirao Hubble.

Uzbudljivo postignuće za znanstvenike

Bilo je ključno dokazati da te galaksije doista nastanjuju rani Svemir. Vrlo je moguće da se bliže galaksije maskiraju u vrlo daleke galaksije. Vidjeti spektar otkriven kao što smo se nadali, potvrđujući da su te galaksije na pravom rubu našeg vidokruga, malo dalje nego što Hubble može vidjeti! To je iznimno uzbudljivo postignuće za misiju, kaže astronom Emma Curtis-Lake sa Sveučilišta Hertfordshire u Velikoj Britaniji.

Otkriće će znanstvenicima moći reći puno o uvjetima u ranom Svemiru i kako su nastale prve zvijezde i galaksije.

S ovim mjerenjima možemo znati intrinzičnu svjetlinu galaksija i shvatiti koliko zvijezda imaju. Sada možemo početi stvarno razlikovati kako se galaksije sastavljaju tijekom vremena, ističe Robertson.

Znanstvnici će svoja otkrića predstaviti na konferenciji STScI First Science Results from JWST.