Zašto astronauti 50 godina nisu letjeli na Mjesec?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

NASA-in veliki plan jest vratiti ljude na Mjesec. Prvotno je to trebalo biti 2024. godine, no taj rok sigurno neće biti ispoštovan te se sad očekuje da bi to moglo biti 2025., iako se nitko ne bi trebao iznenaditi u slučaju novih odgoda.

Prvi dio Artemisa, kako je nazvana misija povratka na Mjesec, iako sa zakašnjenjem, uspješno je završen. Letjelica Orion obišla je Mjesec i uspješno se vratila na Zemlju i sada čekamo novi let koji će ovog puta uključivati i ljudsku posadu, javlja Zimo.

Ako se i on pokaže uspješnim, sljedeći je korak osvajanje Mjeseca na koji ljudska noga nije stupila 50 godina.

Teorije zavjere

Dio ljudi smatra kako u biti čovjek nikada nije sletio na Mjesec - na internetu se mogu pronaći njihovi argumenti za tu tvrdnju, kao i objašnjenja koja pobijaju te argumente. Jedan od njih jest činjenica da se ljudi, usprkos nevjerojatnom napretku tehnologije i znanstvenim otkrićima u posljednjih pedeset godina, više nikada nisu vratili na Mjesec.

Zašto je to tako, objasnio je bivši NASA-in administrator Jim Bridestine u jednom intervjuu prije nekoliko godina, a kojeg se danas dobro prisjetiti s obzirom na to da je prošli tjedan napravljen taj prvi veliki korak prema novom slijetanju na Mjesec, prvom nakon 1972. godine.

Razlozi za to nisu niti tehnološki, niti znanstveni, već - politički. Da nije političkog rizika, već bi sada bili na Mjesecu.

U biti, vjerojatno bi bili i na Marsu, rekao je još 2018. godine i podsjetio kako takvi svemirski programi traju jako dugo te stoje previše novaca. S obzirom na to da su misije istraživanja svemira s ljudskom posadom najskuplje, za njih je i najteže dobiti političku podršku.

Kako je riječ o višegodišnjem pothvatu, nešto što najavi aktualni predsjednik, neće se ostvariti za njegova mandata, a u program je potrebno uložiti jako puno novaca.

Različiti programi

Također, problem je što, kada dođe do smjene na mjestu prvog čovjeka SAD-a, ali i administracije, oni ne moraju podržati budžet prijašnje vlasti, a koji je potreban da se ispune prethodno zacrtani planovi. Npr. 2004. predsjednik Bush zadužio je NASA-u za razvoj letjelice koja će zamijeniti Space Shuttle i vratiti ljude na Mjesec.

Tadašnji program Consecration stajao je 9 milijardi dolara i trajao je 5 godina tijekom kojih su inženjeri razvijali i testirali hardver, da bi dolaskom Obame na mjesto predsjednika, NASA od tog programa odustala i okrenula se razvoju rakete SLS s kojom je lansiran Orion.

Nakon Obame došao je Trump koji je također promijenio dio prioriteta NASA-e te je njemu u prvom planu bio povratak na Mjesec, ali i osvajanje Marsa.

Takve česte promjene tako skupih projekta na kraju su NASA-u koštale čak 20 milijardi dolara, ali i puno potrošenog vremena i rada stručnjaka. Biden je, čini se, ipak iznimka u ovoj situaciji jer nije mijenjao Trumpov program Artemis te je zadržao svemirske snage.

Što se financija tiče, prije se u NASA-u ulagalo puno više. Kako su komentirali na Business Insideru, NASA-in udio federalnog budžeta 1965. godine iznosio je čak 4 posto, dok posljednjih godina taj budžet iznosi oko 0,4 posto. Program Apollo tada je stajao, ako preračunala u današnju vrijednost, oko 142 milijarde dolara. Još 2005. godine iz NASA-e su predvidjeli kako bi trošak povratka na Mjesec iznosi 104 milijarde dolara, odnosno danas bi, uz inflaciju, ta cira iznosila 162 milijarde dolara.