Iznenađujuće otkriće znanstvenika
Zemlja možda nije uvijek bila okrugla
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Znanstvenici s britanskog Sveučilišta Central Lancashir objavili su pomalo revolucionarno otkriće kojim dovode u pitanje konvencionalno vjerovanje da je Zemlja oduvijek bila sferična. U svom znanstvenom radu predlažu da je tijekom svojih ranih godina naš planet bio - spljošten, nalikujući više Smartie bombonu.
Proveli su niz simulacija koje su otkrile da novonastali planeti nisu sferični, već plosnati, pomalo zgnječeni, predstavljajući to kao neočekivano otkriće, javlja Zimo.
Dr. Dimitris Stamatellos, koautor studije koja čeka objavu u časopisu Astronomy & Astrophysics Letters, izrazio je čuđenje otkrićem. Bili smo jako iznenađeni što se pokazalo da su spljošteni sferoidi, prilično slični bombonima Smarties! Uvijek smo pretpostavljali da su sferični, rekao je. Njihovo istraživanje označava zapravo i prvo ispitivanje 3D oblika novonastalih planeta u simulacijama.
I Zemlja je potencijalno bila "plosnata"
Suprotno široko rasprostranjenoj pretpostavci da su protoplaneti u početku kugle, istraživanje sugerira da su te rane formacije spljoštene za otprilike 90 posto. Faza protoplaneta, koja traje 1 do 5 milijuna godina, čini mali dio cjelokupnog postojanja planeta, a Zemlja potencijalno ima plosnatu fazu u svojoj ranoj povijesti.
Dvije prevladavajuće teorije o formiranju protoplaneta su teorija 'akrecije jezgre', koja naglašava postupni rast, i teorija 'nestabilnosti diska', koja predlaže brzo formiranje iz rotirajućeg plinovitog diska. Simulirajući potonje, znanstvenici su otkrili da protoplaneti odstupaju od sfernih oblika zbog svoje formacije unutar diska koji se okreće, slično kuharu koji vrti tijesto za pizzu.
Moguća potvrda putem teleskopa James Webb?
Unatoč izazovima zahtjevnog računalnog modela, studija predviđa da bi opaženo spljoštenje protoplaneta moglo pružiti ključne dokaze koji idu u prilog teoriji nestabilnosti diska.
Iako su promatranja protoplaneta rijetka, znanstvenici vjeruju da će napredak, osobito putem teleskopa poput svemirskog teleskopa James Webb, ponuditi prilike za potvrdu njihovih predviđanja i usavršavanje računalnih modela u tekućim istraživanjima.