Kakav 5G, BiH još nije pokrivena ni 4G mrežom
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Jedan od tri telekom operatera u Bosni i Hercegovini, BH telecom, je početkom 2020. godine koristio 5G baznu stanicu unutar svoje server dvorane, potvrđeno je za Radio Slobodna Europa (RSE) iz ovog poduzeća. Svrha je, kako se navodi, uspješno testiranje 5G tehnologije, posljednje faze razvoju mobilne tehnologije.
To bi mogao biti krupan iskorak za ovog operatera, s obzirom na to da djeluje u državi u kojoj ni ranija 4G faze do danas nije ostvarila punu pokrivenost. Spomenuta bazna stanica je završila svoju misiju samim završetkom testiranja, tako da više nije u funkciji, što je za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrđeno iz ovog operatera.
BH Telecom nema postavljene 5G bazne stanice niti antene u zemlji. Pored njega, u Bosni i Hercegovini postoje još dva telekom operatera- m:tel i Eronet.
Iz m:tel-a, čije je sjedište u Banja Luci, kažu da je primarni cilj uvođenje novih tehnologija, novih usluga za korisnike, kao i praćenje svjetskih trendova u telekomunikacijskom svijetu. Uvođenje 5G mreže, navode iz ove kompanije za RSE, nije prioritet.
''Kompanija m:tel je fokusirana na tehnološka rješenja i korisničke usluge koje pruža postojeća 4G tehnologija. U trenutku kada budu stvorene sve neophodne pretpostavke za uvođenje 5G mreže na nivou BiH, u skladu s propisima i odlukama Regulatorne agencije za komunikacije, kompanija m:tel će svoj fokus usmjeriti na razvoj usluga i servisa koje korisnicima omogućava ta tehnologija'', navodi se o odgovoru iz ove kompanije.
Treći operater Eronet, sa sjedištem u Mostaru, nije odgovorio na upite RSE.
BiH bez 5G kapaciteta
Da Bosna i Hercegovina još uvijek nema instalirane 5G mrežne kapacitete, za RSE su potvrdili i iz Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH (RAK).
Navode i kako u narednom periodu planiraju poduzeti niz aktivnosti, kako bi se kreirali svi neophodni uvjeti za komercijalizaciju mreža pete generacije (5G), koji će uključivati nekoliko faza.
''Usklađivanje pravila o korištenju radiofrekvencijskog spektra s međunarodnim propisima vezanim za implementaciju 5G mreža, planiranje i dodjela novih radiofrekvencijskih resursa, izradu tehničkih aneksa za dozvolu, osiguranje tehnološke neutralnosti, te testni period na nekomercijalnoj osnovi'', stoji u pisanom odgovoru na upit RSE iz Agencije.
Zašto BiH još nije pokrivena ni 4G mrežom?
Bosna i Hercegovina je započela s uvođenjem 4G mreže u ožujku 2019. godine donošenjem Odluke o dozvolama za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sustava. Tada su dodijeljeni blokovi frekvencija iz obima 800 MHz i 2600 MHz, te proširen radiofrekventni obim 1800 MHz za razvoj mobilnih širokopojasnih usluga na tehnološki neutralnoj osnovi.
Iz Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine navode kako su se telekom operateri tom Odlukom obavezali razviti mobilnu širokopojasnu mrežu i osigurati njene tehničko-eksploatacijske karakteristike (pokrivenost putnih pravaca, teritorije Bosne i Hercegovine i minimalnu srednju brzinu pristupa internetu) definirane Odlukom u periodu jedne, tri i pet godina.
''Ministarstvo prati realizaciju prethodno navedenih preuzetih obaveza, te shodno tome u narednom periodu će poduzeti aktivnosti na strategiji uvođenja 5G mreže tj. osiguranju tehničkih i regulativnih preduvjeta za uvođenje 5G mreže“, naveli su u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH za RSE.
U pisanom odgovoru iz Ministarstva navode i kako je postojećom Politikom sektora elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine za period 2017 - 2021. godine i akcionim planom za realizaciju politike, donesenim u svibnju 2017. godine, prioritet bio uvođenje LTE/4G mreže.
Razlog je, ističu, što je Bosna i Hercegovina kasnila s uvođenjem 4G mreže u odnosu na države iz okruženja i države članice Europske unije (EU), tako da Politika ne sadrži određenja prema uvođenju 5G mreže.
''U ovom trenutku ne bi mogli dati procjenu kada će Bosna i Hercegovina biti spremna za uvođenje 5G mreže, jer je prethodno potrebno osigurati tehničke i regulativne uvjete kao i da operatori ispune preuzete obaveze'', kažu u Ministarstvu.
Istovremeno, Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu navodi da Bosna i Hercegovina (BiH) mora težiti osuvremenjavanju kada su u pitanju telekomunikacije, te da pri tome mora gledati interese strateških partnera, a to su za BiH, kako kaže Europska Unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD).
''BiH treba pronaći način da uđe u partnerski i poslovni odnos s tvrtkama iz Zapadne Europe i SAD-a. Ako želimo da idemo u NATO, u Europsku uniju, mislim da je to jedino ispravno što Bosna i Hercegovina treba da uradi. Sve ostalo bi bilo loše po naš status u eurointegracijama i odnos prema Americi”, ističe profesor Korajlić.
Komercijalno uvođenje i širenje 5G mreže u BiH ovisi od zahtjeva tržišta u BiH, regulatornih i zakonskih uvjeta koji uređuju ovu oblast, te u konačnici i od tehnološke spremnosti infrastrukture da podrži ovu mrežu, navode telekom operateri.
''Mi se nalazimo u fazi ispitivanja svih ovih preduvjeta, dakle u pripremnoj fazi. Također pažljivo pratimo globalna događanja i opredjeljenja operatora u drugim okruženjima u Europi. Proces od pokretanja projekta do njegove komercijalizacije će sigurno trajati dvije-tri godine, a procjena je da će komercijalno širenje 5G mreže u BiH biti aktualno 2024. ili 2025. godine“, smatraju u BH Telecomu.
Nakon što je u ožujku 2019.godine Vijeće ministara BiH donijelo odluku za korištenje 4G mreže, bosanskohercegovački telekom operateri ( Bh Telecom, Eronet i Mtel) od svibnja počeli su s komercijalnom upotrebom 4G mreže.
Pozitivni efekti uvođenja 4G mreže na području BiH primjetni su i s obzirom na napredak na Globalnom indeksu brzine interneta. Prije uspostavljanja 4G mreže BiH je zauzimala 102.poziciju, dok je nakon uvođenja 4G napredovala do 43 pozicije.
Apel za zaštitu od dezinformacija
Petnaest članica Europske unije pozvalo je 19.oktobra Europsku komisiju da odmah napravi strategiju za borbu protiv dezinformacija o telekomunikacijskoj mreži pete generacije (5G), upozorivši da bi EU mogla da propusti pravno obavezujuće rokove za postavljanje nove infrastrukture.
Pismo Komisiji potpisali su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Poljska, Portugalija, Slovačka i Švedska.
U pismu se traži da EK odgovori na veliki broj teorija zavjere u Europi, koje su dovele do podmetanja požara pod telekomunikacijske tornjeve, prenosi briselski portal EURACTIV. Širom Europe je od siječnja do lipnja prijavljeno 140 napada povezanih s 5G, većinom u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.
"Svjedoci smo povećane aktivnosti pokreta protiv 5G mreže širom EU. Želimo da naglasimo da vandalizam nad telekomunikacijskojm infrastrukturom i eskalirajuće dezinformacije o elektromagnetnim poljima i 5G nisu samo prijetnja po ekonomiju pogođenih zemalja članica, nego također onemogućavaju EU da ispuni svoje ambiciozne ciljeve u pogledu 5G", navodi se u pismu.
Pismo je upućeno potpredsjednicama EK Margaret Vestegar i Veri Jurovoj i komesaru za unutrašnje tržište Tjeriju Bretonu.
Po uredbi iz 2018. godine, EU je obećala da će povećati razvijanje 5G mreža tako što će prije kraja 2020. osigurati dostupnost 5G radio spektra. U okviru akcionog plana 5G za Europu iz 2016, države su se obavezale da će razvijati svoju infrastrukturu za telekomunikacije naredne generacije. Ti ciljevi uključuju pokretanje servisa 5G u svim zemljama-članicama u bar jednom većem gradu do kraja 2020.
Američka ili kineska inicijativa?
"Dopuštanje nepouzdanim, visoko rizičnim ponuđačima, kao što su Huawei i ZTE (korporacija za telekomunikacije), da postanu dio bilo koje mreže, bilo da je riječ o 5G ili nekoj drugoj mreži, čini ključne sustave podložnim smetnjama i manipulaciji, te osjetljive vladine, gospodarske i osobne informacije izlaže riziku'', navodi se iz Ureda za informiranje Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na upit RSE o tome da Bosna i Hercegovina još nema odgovora u vezi s time kome će se prikloniti kada je u pitanju 5G mreža.
Dodaje se da, ako se neka zemlja odluči da dozvoli nepouzdanoj kompaniji gradnju njene 5G mreže, SAD će morati ponovno procijeniti na koji način razmjenjuje informacije i na koji način se povezuje s tom zemljom.
Iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH podsjećaju kako su SAD pored 5G Clean Path, pokrenule i Clean Network Initiative, koje obuhvaćaju "pet novih linija zaštite privatnosti naših građana, kao i osjetljivih informacija naših kompanija od nepouzdanih ponuđača".
Cjeloviti pristup Clean Network zasnovan je na Praškim prijedlozima i na ostalim međunarodno prihvaćenim digitalnim standardima. Kako navode iz Veleposlanstva više od trideset zemalja i njihovih operatera pristupilo je Clean Network, a mnoge od najvećih telekom kompanija postale su Clean Telcos.
''Apeliramo na BiH i njene kompanije da također potpišu ovu inicijativu“, navodi se u priopćenju Ureda za informiranje Veleposlanstva SAD-a u BiH, uz podsjećanje na video obraćanje državnog tajnika Mikea Pompea na Praškoj 5G sigurnosnoj konferenciji, održanoj 23. rujna, da su 'Sjedinjene Američke Države spremne surađivati sa zemljama koje dijele slična uvjerenja s ciljem onemogućavanja pristupa nedobronamjernim akterima, kao što je Kineska komunistička partija, osjetljivim podacima u našim zemljama'.
Pompeo je početkom listopada boravio u Hrvatskoj, gdje je u intervju javnoj novinskoj agenciji Hina, zatražio da se Hrvatska distancira od Kine, i u projektima i u korištenju 5G mreže.
''Ako imate strateški projekt, projekt od nacionalne sigurnosti, tada nacionalna sigurnost mora biti prioritet. Ako se na natječaju pojave tenderi iz Kineske komunističke partije koji su najjeftiniji, rizik za građane je visok. Vjerujemo da će hrvatsko vodstvo učiniti dobre odluke za svoj narod", rekao je Pompeo.
Istim povodom, Pompeo je polovicom kolovoza boravio i u Sloveniji, u okviru mini-europske turneje, gdje je sa ministrom vanjskih poslova Slovenije Anžeom Logarom potpisao zajedničku deklaraciju o sigurnosti 5G mreže, odnosno uvođenju 5G mreže u ovoj državi.
Ranije su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile kineske kompanije za navodna prisluškivanja i prenošenja osjetljivih informacija vlastima u Kini.
