Botovi su svuda oko nas!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izborna je godina i posve se jasno već vidi kako se zagrijavaju apsolutno sve snage koje će se upregnuti u pribavljanje što više glasova na predstojećim izborima.

Lažne ankete, lažno ili preuveličano stvaranje afera, isticanje posve nebitnih, obično snažno simboličnih prizora ili događaja, izmišljanje opasnosti i lošeg raspleta događaja u slučaju da netko drugi dobije glasove, preuveličavanje vlastite važnosti u političkom prostoru, nerealna obećanja i spinovanje, sve su ovo već uobičajene pojave koje se o izborima susreću na medijskom nebu i sudjeluju u oblikovanju takozvanog javnog mišljenja.

Tipično za sve ove događaje, obrasce ponašanja i afere je da splasnu čim izbori završe, no kako je Bosna i Hercegovina veoma specifična zemlja, onda se može reći kako ovdje predizborna kampanja traje zapravo non – stop, a s njom i sve gore navedene pojave koje više uporišta traže u našim devedesetim godinama prošlog stoljeća, nego u realnom vremenu.

Nisam robot?

Posebna vrsta pojačivača usmjerene političke komunikacije danas su – botovi! Sama riječ bot nastala je skraćenjem riječi robot, čime se htjelo odmah dati do znanja kako se radi o kompjuterskim programima ili "uposlenoj" grupi stvarnih ljudi, koji ometaju normalnu komunikaciju na društvenim, mrežama i pažnju većine posjetitelja neke stranice ili nekog linka usmjerava na "željenu vodu".

Drugim riječima, botovi su izmišljeni Facebook profili, koji aktivno sudjeluju u reagiranju na neke poteze ili izjave političara ili na natpise u medijima ili tekstove koji sude o nečemu – pri čemu su „prijateljski botovi“ oni koji su svjesno upregnuti da daju afirmaciju određenom političaru ili njegovoj stranci, dok su "neprijateljski botovi" oni koji su upregnuti u suprotnom pravcu – da pod svaku cijenu umanje značaj izjave određenog političara, da ga kontriranjem pokušaju dezavuirati i njegovu političku opciju učine manje vrijednom.

Opet pojednostavljeno, botovi su izmišljena vojska ljudi koja čini stvarnu štetu, ne samo političarima i njihovim glasačima, nego i kompletnom društvu, jer usmjeravaju pažnju javnosti prečesto na banalne stvari, pretvarajući vremenom kompletno javno mnijenje u bezličnu želatinoznu masu spremnu samo na sukob oko naizgled nečega, a zapravo ničega konkretno. Stoga ne čudi kako je pažnja javnosti usmjerena na banalne teme, dok velike afere, pljačke i stvarni problemi zauzimaju margine ili prolaze neopaženo.

U društvima kakvo je bosansko – hercegovačko, diferencirano i osjetljivo i na najmanje šumove u komunikaciji, botovi nalaze plodno tlo. U simbiozi s niskom razinom prosvijećenosti stanovništva, da ne kažemo niskim nivoom obrazovanja, botovi često potpuno preuzimaju ekskluzivitet na istinu – usmjeravajući tako društvo u već nam poznate ćorsokake.

Kako prepoznati botove?

Površnim gledanjem na stvari jako je teško otkriti botove, Oni izgledaju poput nas, njihovi profili odavno već nisu samo bezlične generičke face s naizgled normalnim imenima. Iako ih ima pod raznim nadimcima, niti stvarne osobe (makar je Facebook u nekoliko navrata pokušavao čistiti lažne profile i prave ljude predstaviti pravim imenom, a ne nadimkom) često ne nastupaju pod stvarnim imenima. Stoga je jako teško na prvu prepoznati bota.

Obično se pred izbore pojave botovi koji na profilu nemaju previše sadržaja i služe samo kratkotrajnoj svrsi – iznošenjem mišljenja, lajkanjem stranica i davanjem potpore određenoj politici. Kako je na društvenim mrežama sve dozvoljeno, botovi se koriste „poganim rječnikom“ , odmah ulaze u sukobe i pokušavaju odmah diskvalificirati drugačije mišljenje. Tek ako vas zanima tko je čovjek koji stoji iza tako odlučnih stavova, možete vidjeti kako njegov profil i nema previše, pogotovo uvjerljivih fotografija (obično su to generički pejzaži, par linkova s Youtubea ili par prenesenih citata nekih mudrih ljudi).

Provlačenjem profilnih fotografija kroz Google Image Search opciju lako se može utvrditi da botovi nemaju izvorne fotografije, već fotografije raznih ljudi sa različitih foruma, društvenih mreža i kako su zapravo stare i po desetak, petnaest godina.

Uz sve to, botovi obično nemaju puno pratitelja, odnosno prijatelja. Većina je nasumice odabrana "internacionalna ekipa" ili "ekipa sebi sličnih botova". Uostalom, znamo kako dosta ljudi (o)lako prima Facebook prijateljstva...

Čemu su, dakle, botovi?

Svi se sjećamo kada su jedne sarajevske dnevne novine uspjele svima dokazati kako botovi zbilja funkcioniraju, veoma nespretno stavljajući fotografiju Ricky Gervaisa, poznatog britanskog komičara svjetskoga glasa , u jednu svoju anketu, potpisujući Rickyja kao Dževada Aličića i stavljajući mu riječi u kontekst neke sasvim ovdašnje teme, s kojom stari, dobri Ricky Gervais nema nikakve veze.

Kad su jedne dnevne novine mogle progurati Gervaisa kao Aličića, odnosno Rickyja kao Dževada, što onda mislite, koliko vaših Facebook prijatelja možda i nisu stvarni? Pogotovo ako ste ih puštali nasumice na svoj profil, klikajući samo da ih imate što više?

Koliko li je tek lažnih profila pod vijestima koje čitate i koje oni komentiraju, čineći da ponekad sve ono što ste pročitali u samoj vijesti nije više isto kad sadržaj provučete kroz filter pripadajućih mu komentara, u kojima botovi preuzimaju glavnu ulogu?

Istraživanje kolege novinara Zorana Kolobare

Početkom 2023. novinar portala Hercegovina.info Zoran Kolobara napravio je analizu korištenja botova, te tko vedri i oblači dominantnim hercegovačkim portalima, profilima sportskih klubova ili pojedinih privatnih poduzeća.

"Botovi na društvenim mrežama su odraz kulture koju su stvorili naši postratni politički odgojitelji, a radi se o istim vladajućim strankama. Botovi su samo preslika realne slike društva koje je letargično i strahuje od svega i svakoga. Žalosno je da se na društvenim mrežama može naći više komentara od starije populacije nego od mlađih koji bi valjda u tom dijelu života trebali osjećati potrebu za iskazivanjem svojih promišljanja, pa makar bila pogrešna ili bespotrebna.

Tko god mislio da su stranački botovi besmisleni - vara se. Oni savršeno služe amortizaciji događaja koji im ne odgovara ili podizanju popularnosti kada im odgovara. Prosječan čitatelj ne može razlikovati bota od stvarnog korisnika.

Ako vidite osobu s profilom iza kojeg se krije sasvim uobičajeno ime za naše prostore, a na profilnoj slici su on, žena i djeca onaj koga ne zanima taj profil vrlo lako može povjerovati u autentičnost komentara. Botovi služe za usmjeravanje mišljenja ili odvlačenja od fokusa stvari, isto kao što se medijski nametnu zapaljive teme baš onda kad treba. Pošto je trenutačno aktualna, a i bliska tema za primjer ću uzet problematiku zgrade na Bijelom Brijegu.

Na objavama Grada Mostara ili gradonačelnika Kordića može se uočiti veći broj lažnih profila (npr. Miro Markovinović, Alen Suker, Harmony JP, Josip Ruđer) koji svojim lajkanjem i komentiranjem odaju pogrešnu sliku koja na kraju krajeva ne koristi ni Gradu ni gradonačelniku.

Nužno ni oni ne moraju znati da se "vojska" nakačila na objavu, oni su tu samo za potrebe centrale koja određuje što se treba pumpati. Bio je dobar primjer i s mostarskim Aluminijem (op. Kabirijevim, ne ugašenim) kada se pumpao imidž nove tvrtke pa se iste profile moglo uočiti na hercegovačkim portalima kako koordinirano djeluju na određene teme.

Preporučio bih svim korisnicima društvenih mreža da s vremena na vrijeme skrenu pozornost na komentare, posebno na one s kojima su u raspravi. Jedno razdoblje su se stalno ista imena vrtjela po portalima, tako da to i nije pretjerano teško za uočiti.

Preporučio bih i adminima stranica/profila da obrate pozornost na komentare koji mogu trovati javni prostor, a svi znamo da za prijeteće, opasne ili uvredljive komentare kod nas još nitko nikad nije snosio bilo kakav oblik odgovornosti", kazao je Kolobara za Bljesak.info.

Astroturfing u Hrvatskoj: Mračna strana politike pred superizbornu godinu

Uoči superizborne godine u Republici Hrvatskoj, politička scena postaje poprište sve većih intriga i manipulacija. Svi putevi vode do društvenih mreža, a posebno do službenih Facebook stranica političkih stranaka. U fokusu se nalazi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a nedavna analiza organizacije Gong otkriva zapanjujuće detalje o sumnjivim aktivnostima na njihovoj digitalnoj pozornici.

"Zabrinjavajući trend na službenoj Facebook stranici HDZ-a" otkriva se kroz lajkove profila poput Jerko Jere Kotarac, Tino Topić Top i Tomo Toky Marinković. No, umjesto stvarnih građana, iza ovih profila kriju se stranački botovi. Kroz upotrebu ukradenih profilnih fotografija, ovi lažni profili automatizirano podržavaju HDZ-ovo vrijeđanje opozicije i manipulaciju građanima.

Nakon prosvjeda 11 oporbenih stranaka, HDZ nije štedio riječi nazivajući opoziciju "natražnom ljevicom", "razularenim bijesnim revolucionarima" i "rusofilima" na svojoj Facebook stranici. No, prema Gongovoj analizi, ovo nije bila samo retorika vladajuće stranke - iza nje stoji sofisticirana manipulacija javnosti poznata kao astroturfing.

Astroturfing, kako ga definiše Gong, predstavlja neetičku političku kampanju usmjerenu na umjetno stvaranje dojma podrške vladajućoj opciji. Ovaj oblik manipulacije javnosti postaje osobito problematičan u svjetlu brojnih korupcijskih afera s kojima se HDZ suočava.

Gong jasno ističe da se radi o pokušaju stvaranja lažne slike podrške pred nadolazećim europskim parlamentarnim izborima, parlamentarnim izborima i predsjedničkim izborima. Ova analiza otkriva tamnu stranu političkog igrališta u Hrvatskoj te postavlja pitanje o etičnosti političke borbe uoči ključnih odluka koje će građani donositi tijekom superizborne godine.

Informatički stručnjak Lucijan Carić naglašava za Bljesak.info da unatoč pokušajima stvaranja privida masovnosti podrške, većina birača već ima opredjeljenje.

Botovi, često povezani s političkim strankama ili profesionalnim podrškama, često izazivaju buku koja može zavarati, ali koliko ta strategija zaista mijenja percepciju javnosti ostaje otvoreno pitanje.

Carić za Bljesak.info zaključuje da ovakva aktivnost može imati i suprotan učinak od očekivanog, posebno kada se radi o pokušajima "nabijanja" popularnosti ili časti političara koji su već dobro poznati po svojoj nepopularnosti ili korupciji.

"Korištenje botova na društvenim mrežama u političkim kampanjama nije novost. Danas znamo kao se botovi, na ovaj ili onaj način, u politici koriste bar petnaest godina. Postoje podaci o korištenju botova na izborima u Brazilu, Sjedinjenim Državama, Njemačkoj...

Pod nazivom bot mislimo na kompjuterski program koji je sposoban automatizirano djelovati. Softver se u ovom slučaju predstavlja kao stvarna osoba, čak može imati razrađen profil na društvenoj mreži. Može se raditi o jednostavnim akcijama, kao što su lajkovi na društvenim mrežama, kratki komentari podrške, odobravanja ili neodobravanja, složeniji komentari u prilog ili protiv neke teze, stava ili osobe, dijeljenje sadržaja koji mogu biti zavaravajući, odnosno pružati nekritičku podršku nekoj opciji. Tu su i mogućnosti zagađivanja rasprava, vrijeđanja, nametanja određenih tema i sl.

U nekim slučajevima može se raditi o mrežama političkih stranaka koje čine njihovi članovi ili simpatizeri, te osobe koje stranci pružaju profesionalnu podršku.

Iako takav utjecaj na političke kampanje i javnost ne možemo zanemariti pitanje je koliko on zaista može promijeniti odnos političkih snaga. Neka mala i malo značajna stranka teško može odnijeti prevagu na izborima pa taman da zakupi sve botove ovog svijeta. U pravilu. većina birača već ima opredjeljenje dok je broj neopredijeljenih uglavnom manji. Nisam stručnjak za političke kampanje i politiku, ali znam kako su rađena istraživanja o distribuciji glasova neopredijeljenih birača i da su pokazala kako je njihova distribucija u konačnici slična onoj opredijeljenih.

Botovima se često pokušava stvoriti dojam kako neku ideju, političku opciju ili kandidata podržava ili ne podržava veliki broj ljudi, stvaranjem velike buke i privida masovnosti dok u stvarnosti iza takvog "masovnog" izričaja stoji tek veliki broj botova i mali broj njihovih operatera. Na taj se način pokušava promijeniti percepcija javnosti i utjecati na javno mnijenje.

Sigurno je znatan negativan utjecaj botova na političke kampanje u smislu zagađivanja izričaja i ometanja bilo kakve suvisle rasprave. No takva aktivnost gotovo sigurno nema utjecaj na opredjeljenje i motiviranje (ili demotiviranje birača), štoviše može čak imati i suprotan učinak od očekivanog. Teško nepopularnog ili korumpiranog političara možete učiniti popularnim ili časnim tako što ćete na njegov profil ili objavu "nalijepiti" hrpu lajkova. Ako ništa drugo, velika je šansa kako će to izgledati nevjerodostojno i namješteno", kazao je za Bljesak.info Lucijan Carić.

Digitalna arena u Srbiji: Botovi, politika i igra između stvarnosti i virtualnog

Prošlogodišnji 'incidenti' u Srbiji otkrivaju zapanjujuće detalje o masovnom korištenju botova u političke svrhe.

Na društvenim mrežama u Srbiji procurio je popis s više od 14.300 profila povezanih s vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS), otkrivajući svijet botova koji veličaju predsjednika Aleksandra Vučića i napadaju političke protivnike, oporbu, medije i građanske aktiviste.

Twitter je, s druge strane, brisao više od 8.500 računa-trolova koji su promovirali Vučića i SNS.

Popis obuhvaća konkretne imena botova, s više od 3.100 identificiranih osoba koje se "profesionalno" bave ovom praksom.

Ova otkrića izazivaju zabrinutost, pogotovo jer se među botovima nalaze i zaposlenici u državnim i javnim službama, dodatno komplicirajući odnos između politike, javnosti i institucija.

Botovi su podijeljeni u četiri kategorije: klasični aktivisti, "superspecijalci" iz državnih i javnih službi, botovi za vrijeđanje kritičara te članovi i pristaše SNS-a koji njeguju kult ličnosti predsjednika Vučića.

Gradovi poput Kruševca, Šapca i Leskovca posebno su naglašeni kao epicentri botovske aktivnosti.

Dok se vladajuća stranka SNS još nije službeno očitovala o ovom popisu, pojedini članovi su priznali svoje sudjelovanje u digitalnim kampanjama. Poslanik SNS-a, Nebojša Bakarec, čak je pokrenuo kontrakampanju na Twitteru, ističući svoj "ponos" zbog navodnog uvrštavanja u botove od strane opozicije.

I na kraju…tko smo, što smo?

Bilo kako bilo, svuda u svijetu botovi se koriste kako bi dali pojačivač okusa određenim političkim opcijama, kampanjama i pokušala pritom srušiti one suprotne. Već su se i neki političari pretvorili u vlastiutu botovsku verziju sebe samog, bljujući okolo otrov kakav smo donedavno pripisivali samo botovima.

Osim što vas pozivamo na oprez i što vam želimo reći da malo bolje pazite koga slušate i koga pratite, možda bi bilo najbolje pitati vas za kraj – jeste li možda i sami vremenom postali bot, a da to niste skužili?

Analizirajte malo svoja promišljanja, svoje odgovore u raspravama na Internetu, svoj riječnik i granice u koje ste uspjeli uvući svoj mozak?