Da li tehnologija zagrijavanja duhana ima mjesto u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnog incidenta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

“Mi, ne samo u kardiološkoj, nego uopćeno u medicinskoj praksi, moramo pacijentima preporučiti da obavezno prestanu konzumirati duhanske proizvode, u potpunosti i u svakom obliku. Ali, ako to ne urade, moramo onda biti u poziciji da im preporučimo manje štetnu alternativu, ako ista postoji”, rekao je Doc.dr. Edin Begić, koji u svom svakodnevnom radu sa pacijentima s kardiovaskularnom patologijom, akcenat stavlja na primarnu i sekundarnu prevenciju kardiovaskularnog incidenta.

On je na nedavno održanom Međunarodnom kongresu HISPA BH u okviru predavanja pod nazivom “Koncept smanjenja štetnosti duhana: da li je moguće postići efekt na kardiovaskularni sistem” iznio kliničku praksu koja se odnosi na naviku pušenja, te ukazao na potencijalnu ulogu tehnologije kojom se zagrijava, a ne sagorijeva duhan.

“Ja se nadam da će medicinska zajednica, na osnovu rezultata dobivenih naučno istraživačkim radom, staviti fokus na značaj prestanka konzumiranja duhanskih proizvoda, te ukazati na neophodnost postojanja manje štetne alternative koja se mora ponuditi pacijentima koji ne mogu odbaciti naviku pušenja, a tehnologija zagrijevanja, a ne gorenja, se nameće kao opcija,“ rekao je Doc.dr. Begić.

“Prevencija na prvom mjestu”
„Prevencija kardiovaskularnog oboljenja je imperativna, a osobito efekt na riziko faktore koji se mogu modificirati. Navika pušenja, odnosno konzumiranje klasičnih cigareta je povezana s nastankom 18 vrsta karcinoma i mi na to, kroz programe javnog zdravstva moramo djelovati. Također, i na ostale faktore koje možemo prevenirati, moramo imati agresivne kampanje, kroz obrazovni i cjelokupni zdravstveni sistem,“ naglašava Doc.dr. Begić.

Odavno je već dokazano da navika pušenja ima štetan efekta na kardiovaskularni sistem i proces ateroskleroze, utiče na smanjenje udarnog volumena srčanog mišića, povećava i sistolni (gornji) i dijastolni (donji) krvni pritisak, ubrzava rad srca, te povećava potrebu same ćelije za kiseonikom.

„FDA je 2020. godine, u jeku pandemije COVID-19, predstavila svoje zaključke, prema kojem je jedan sistem za zagrijavanje duhana klasificirala kao kao proizvod modificiranog rizika (MRTP)”, kaže Doc. dr. Begić.

Postoje etablirane tvrdnje o manje štetnom efektu pomenute tehnologije, te iste, naučno-istraživačkim radom treba potvrditi ili odbaciti, a osobito utjecaj na pasivne konzumente. Individualni pristup pacijentu je dio koncepta suvremenog tretmana pacijenta, koji svakog pacijenta tretira multidisciplinarno, te nalaže djelovanje na svaki segment koji doprinosi cjelokupnom kardiovaskularnom riziku.

Iz svega Doc. dr. Begić zaključuje da medicinska struka mora donijeti svoje zaključke iz vlastite prakse, na osnovu svojih rezultata i svakodnevnog rada s pacijentima. Otvorenost ka novome, samokritičnost, kao i kontinuirani rad na sebi i usvajanje novih saznanja je slika modernog ljekara. Ipak, slika pacijenta u modernoj medicini se odnosi na samodisciplinu i izraženu adherentnost terapiji, uz promociju zdravog stila života. Smatra se da prestanak pušenja nakon kardiovaskularnog incidenta ima sličan efekt kao i statinska terapija (terapija protiv visokih vrijednosti kolesterola i triglicerida), a u primarnoj prevenciji navika pušenja je direktno povezana sa ranim mortalitetom kod asimptomatske populacije, te se doima da medicina 21. stoljeća, sa ovim brojem aktivnih konzumenata duhanskih proizvoda, unatoč farmakološkoj terapiji, nije u mogućnosti riješiti osnovni problem.

Zbog svega navedenog, alternative se moraju pronaći, te ako postoje, kao u ovom slučaju tehnologija zagrijavanja, moraju biti dio znanja i prakse jednog ljekara, te dio razgovora sa onim pacijentom (sa onom populacijom) koja ne može odbaciti naviku pušenja.