Video
Digitalizacija krenula u četiri županije, HNŽ na čekanju
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Digitalizacija u osnovnim i srednjim školama koje rade po hrvatskom planu i programu počela je u četiri županija (Središnja Bosna, Posavska, Hercegbosanska i Zapadnohercegovačka), dok se početak tog procesa još čeka u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Nositelj tog projekta je Centar za informacije i tehnologije Sveučilišta u Mostaru (SUMIT), a do sada je u njega uključeno sveukupno 135 škola s više od 40 tisuća učenika i više od pet tisuća nastavnika.
''Digitalizacija je krenula prije četiri godine, ubrzala se dolaskom koronavirusa, jer se vidjelo kako se ne može bez „digitale“. Krenuli smo preko Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije, a zatim su potpisani ugovori sa Središnjom Bosnom i Posavinom'', kazao je u razgovoru za Fenu profesor na Sveučilištu u Mostaru i voditelj SUMIT-a Tomislav Volarić.
On podsjeća da su županije mjerodavne za obrazovanje, a trenutno se pregovora s Hercegovačko-neretvanskom županijom o uključivanju u proces digitalizacije.
Pročitajte još
''Škole koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu u HNŽ-u su trenutno jedine škole koje ne rade pod digitalizacijom SUMIT-a. Nije da one to ne žele, nego cijela županija još nije krenula u proces digitalizacije, ali mislim da će uskoro krenuti'', istaknuo je.
Prednosti digitalizacije
Po njegovim riječima, brojne su prednosti digitalizacije, a jedna od ključnih je da roditelji u realnom vremenu imaju mogućnost uvida u ocjene i izostanke njihove djece.
''Dosta škola koristi naš eDnevnik koji smo mi napravili i na to smo iznimno ponosni. Mi smo eDnevnik napravili unutar SUMIT-a te smo ga dali na korištenje školama, to je i sam motiv našim djelatnicima da rade nešto društveno korisno'', kazao je voditelj SUMIT-a.
Jedna od prednosti je i digitalizacija upisa u škole što dosta pojednostavljuje cjelokupni proces.
''Mnogi benefiti tek dolaze jer znamo da će dosta toga biti digitalno, poput digitalnih udžbenika, digitalnih platformi. Mi, zajedno s nakladnicima, nudimo i tu stavku i platformu gdje se mogu postaviti digitalno obrazovni sadržaji. Budućnost je sigurno digitalna'', istaknuo je Volarić.
Edukacija nastavnog osoblja
Ono na što se u procesu digitalizacije nikako ne smije zaboraviti je edukacija nastavnog osoblja.
''Sve digitalno obrazovne sadržaje zovemo nastavnim pomagalima, a nastavnici se u budućnosti trebaju educirati da sva ta nastavna pomagala koriste. Ako učenik ima domaću zadaću, zašto ona ne bi bila online domaća zadaća, da je učenik obavi na računalu. Dosta domaćinstava je spremno za to, samo je jako bitno na pravilan način educirati nastavnike, didaktički i pedagoški. Bitno je da sam sadržaj na pravilan način dođe do krajnjeg korisnika, a to su naša djeca'', poručio je Volarić.
Govoreći o razvoju i budućnosti SUMIT-a, Volarić je istaknuo da taj računalni centar ne djeluje samo unutar Bosne i Hercegovine, već i šire.
Digitalna strategija
''Mi smo orijentirani da SUMIT postane kao neka IT tvrtka, kako bi se mogla natjecati na tržištu. Tako smo i prije tri godine dobili određene projekte unutar CARNET-a (Hrvatska akademska i istraživačka mreža). Tu priča nije stala, sada radimo sustave za online učenje za privatne tvrtke, a za CARNET radimo jako korisne projekte koji su izuzetno zahtjevni. Imamo preko pola milijuna korisnika, radimo i za hrvatske branitelje projekt vezan za digitalizaciju Domovinskog rata, radimo i web stranicu za FER, kao i jednu aplikaciju za „pametnu mirovinu“ za Središnji registar osiguranika (REGOS)'', kazao je voditelj SUMIT-a.
Podsjeća da je SUMIT prvi u BiH izradio digitalnu strategiju Sveučilišta u Mostaru i da je predvodnik tog procesa u BiH.
''Željeli smo napisati određene projekte i gdje se vidimo do 2030. godine, jer jednostavno moramo znati put gdje idemo. Želimo imati centar za cyber sigurnost, centar za umjetnu inteligenciju, imamo i MoStart konferenciju koja je međunarodna konferencija na temu digitalizacije u obrazovanju i primjene metoda umjetne inteligencije. Već smo napravili neke stvari iz te strategije. Cijeli zaključak strategije jest da želimo imati digitalno zrelo sveučilište, po parametrima EU. Mi smo tu strategiju proširili jer želimo imati i digitalno zrelo društvo i mislimo da SUM sa SUMIT-om može pomoći da BiH bude digitalno zrelo društvo'', zaključio je Volarić.
Ove teme dotaknuli smo se još prije tri godine kada su roditelji burno reagirali na Zahtjev za dodjelu elektroničkog identiteta. Roditelji su smatrajući to političkom pričom, tražili pojašnjenja od organizatora aktivnosti, začuđeni zašto bi nekome trebali između ostalog davati JMBG i nacionalnost djeteta. Te su zabrinuti, je li prikupljanje ovih informacija legalno. Više pročitajte ovdje.
