EU kreće oštrije u borbu protiv nezakonitog sadržaja na internetu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska komisija pojačala je borbu protiv nezakonitog sadržaja na internetu te objavila paket operativnih mjera, popraćen neophodnim zaštitnim mjerama, koji trebaju provesti pružatelji usluga i države članice. Mjere se odnose na sve oblike nezakonitog sadržaja, od terorističkog sadržaja, poticanja na mržnju i nasilje, materijala koji se odnose na seksualno zlostavljanje djece i krivotvorenih proizvoda do povreda prava intelektualnog vlasništva.

Internetske platforme postaju glavni izvor informacija, stoga je njihova obveza da svojim korisnicima osiguraju sigurno okruženje. Sve što je nezakonito izvan interneta nezakonito je i na internetu. Iako nekoliko platformi uklanja više nezakonitog sadržaja no ikad prije, što znači da samoregulacija može funkcionirati, i dalje trebamo brže reagirati na terorističku propagandu i druge nezakonite sadržaje koji su znatna prijetnja sigurnosti i temeljnim pravima naših građana, istaknuo je potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište, Andrus Ansip.

Iz Komisije ističu kako širenje nezakonitog sadržaja na internetu potkopava povjerenje građana u internet, ali i predstavlja sigurnosnu prijetnju.

Iako je prethodno uvedenim i provedenim mjerama ostvaren napredak u zaštiti europskih građana na internetu, Komisija smatra kako internetske platforme trebaju udvostručiti svoje napore radi bržeg i učinkovitijeg uklanjanja nezakonitog sadržaja s interneta.

Kako učinkovitije ukloniti nezakoniti sadržaj?
Mjere koje je danas istaknula Komisija odnose se na brže otkrivanje nezakonitog sadržaja na internetu i njegovo uklanjanje, jačanje suradnje među pružateljima usluga, pouzdanim zaštitarima interneta i tijelima za kazneni progon te transparentnost i zaštitne mjera za građane.

Tako pružatelji usluga trebaju postaviti jasna i transparentna pravila za prijavljivanje nezakonitog sadržaja, uključujući hitne postupke za „pouzdane zaštitare interneta”. Kako bi se izbjeglo nenamjerno uklanjanje sadržaja koji nisu nezakoniti, pružatelji sadržaja trebali bi biti obaviješteni o takvim odlukama te bi im trebalo omogućiti da ih ospore, javlja Zimo.co.

Osim toga, pružatelji usluga trebali bi uspostaviti jasne sustave prijavljivanja za korisnike i raspolagati proaktivnim alatima za otkrivanje i uklanjanje nezakonitog sadržaja, posebno za teroristički sadržaj i za sadržaj kojem nije potrebna kontekstualizacija kako bi se utvrdilo je li nezakonit, kao što su materijali koji se odnose na seksualno zlostavljanje djece ili krivotvorena roba.

Također, kako bi se osigurala preciznost i utemeljenost odluka o uklanjanju sadržaja, posebno pri upotrebi automatiziranih alata, pružatelji usluga trebali bi uspostaviti djelotvorne i primjerene zaštitne mjere, uključujući i nadzor i provjere koje obavlja čovjek, uz potpuno poštovanje temeljnih prava, slobode izražavanja i pravila o zaštiti podataka.

Pružatelji usluga trebali bi i u okviru dobrovoljnih aranžmana surađivati i razmjenjivati iskustva, najbolje prakse i tehnološka rješenja, uključujući alate za automatsko otkrivanje. Posebnu korist od te zajedničke odgovornosti trebale bi imati manje platforme koje raspolažu manjim sredstvima i stručnim znanjem.

Komisija posebno naglašava, da ako postoje dokazi o ozbiljnom kaznenom djelu ili u slučaju sumnje da nezakoniti sadržaj predstavlja napad na život ili sigurnost osoba, pružatelji usluga trebaju odmah o tome obavijestiti tijela za kazneni progon.

Bolja zaštita od terorističkog sadržaja na internetu
Komisija je posebnu pozornost posvetila i terorističkom sadržaju na internetu koji je, kako ističu, ozbiljan rizik za sigurnost europskih građana i njegovo se širenje mora najhitnije rješavati. Zbog toga Komisija dodatno predlaže detaljnije odredbe u cilju daljnjeg suzbijanja terorističkog sadržaja na internetu.

S obzirom na činjenicu da je teroristički sadržaj najštetniji u prvim satima od objavljivanja na internetu, pružatelji usluga takav bi sadržaj u pravilu trebali ukloniti u roku od sat vremena od prijavljivanja.

Osim prijavljivanja, pružatelji usluga na internetu trebali bi uvesti proaktivne mjere, uključujući automatizirano otkrivanje, za djelotvorno i brzo uklanjanje ili onemogućivanje terorističkog sadržaja i sprječavanje njegova ponovnog pojavljivanja nakon uklanjanja. Kako bi pomogli manjim pružateljima usluga, veći pružatelji usluga trebali bi razmjenjivati i optimizirati odgovarajuće tehnološke alate i uspostaviti radne aranžmane za bolju suradnju s nadležnim tijelima, uključujući Europol.

Trebalo bi što prije uvesti hitne postupke za obradu prijava, a države članice trebale bi osigurati sve nužne kapacitete i resurse za otkrivanje, identificiranje i prijavljivanje terorističkog sadržaja.

Komisija ističe kako bi države članice trebale redovito, poželjno svaka tri mjeseca, izvješćivati Komisiju o prijavama i daljnjim postupanjima s njima te o cjelokupnoj suradnji s pružateljima usluga u vezi sa suzbijanjem terorističkih sadržaja na internetu.

Države članice i pružatelji usluga bit će obvezni dostaviti relevantne informacije o terorističkom sadržaju u roku od tri mjeseca, a u roku od šest mjeseci relevantne informacije o drugim nezakonitim sadržajima.