Gradovi u SAD-u na udaru američkog oružja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Krajem 2017. godine svijet je "udario" WannaCry, ransomware koji se raširio brojnim državama zaključavši računala tvornica, bolnica i velikog broja kompanija te je nanio golemu štetu.

Takvim tipom napada hakeri zaključavaju računala i, za otključavanje, odnosno ponovni pristup podacima, traže određenu otkupninu. Iako često, pogotovo kada su u pitanju napadi na obične korisnike, ta otkupnina nije velika, problem je što plaćanje nije garancija ponovnom pristupu podacima jer hakeri mogu pokupiti novac i ostaviti žrtve bez novca i računala, tj. podataka.

U napadu WannaCry korišten je alat koji je nedugo prije toga „"procurio"na internetu – EternalBlue, a za koji su zaslužni inženjeri američke Nacionalne sigurnosne agencije.

Njihovi su zaposlenici godinu dana neprekidno tražili propuste u Microsoftovom softveru, a kada su ih pronašli, o tome nisu obavijestili kompaniju, već su razvili kod za iskorištavanje tih propusta – s tim su alatom napadali i rušili računala te je, prema nedavno objavljenoj priči na NY Timesu, EternalBlue postao pouzdan alat korišten u nebrojenim obavještajnim operacijama prikupljanja podataka i protuterorističkim akcijama, javlja Zimo.co.

No prije dvije godine, zahvaljujući nepoznatim hakerima (spominju se strani špijuni, ali i nezadovoljni insideri) taj se alat pojavio na internetu i brzo su ga se dokopali i doradili Sjeverna Koreja, Rusija, Iran i druge zemlje koje su ga iskoristili za kibernetičke napade.

Tijekom ove godine na udaru hakera i kibernetičkih napada našli su se i neki američki gradovi, a svim tim napadima zajednička je jedna stvar – u njima je korišten EternalBlue, alat napravljen u SAD-u koji sada terorizira upravo Amerikance.

Najgore je prošao Baltimore, grad u kojem je veliki dio računala lokalne administracije zaključan i za ponovni pristup podacima i otključavanje traže otkupninu od 100 tisuća dolara – novac, naravno, mora biti plaćen u bitcoinima.

Blokirana računala, nedostupnost službenih mailova, stopirana prodaja nekretnina, izdavanja računala za vodu i nemogućnost plaćanja kazna za parkiranje samo su neke od posljedica ovog napada. Istraga traje i, čini se, istražitelji trenutno tapkaju u mraku, dok gradonačelnik sve više razmišlja o plaćanju otkupnine.

To bi, smatraju mnogi stručnjaci bila najgora moguća odluka, jer osim što tako hakerima šalju poruku da se napadi isplate te možda tako pozovu nove napadače, nitko im ne može garantirati da će se plaćanjem zaista sve vratiti na staro.

Kako prenose na NY Timesu, sve je veći broj takvih hakerskih napada koji su od Pennsylvanije do Teksasa "paralizirali lokalne uprave i stvorili gomilu troškova", a to im je omogućio alat razvijen njihovim novcem, tj. novce američkih poreznih obveznika.