Problem današnjice

Količine e-otpada rastu 5 puta brže od recikliranja

Globalno, proizvodnja e-otpada raste za 2,6 milijuna tona godišnje i do kraja desetljeća mogla bi narasti na 82 milijuna tona, za trećinu više nego danas.
Sci-Tech / Tehnologija | 25. 03. 2024. u 08:41 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Globalne količine e-otpada rastu oko pet puta brže od pokušaja njegovog recikliranja, pokazuju podaci Instituta Ujedinjenih naroda za obuku i istraživanje (UNITAR).

Rekordnih 62 milijuna tona (Mt) e-otpada proizvedeno je 2022. godine, što je povećanje od 82% u odnosu na 2010., prenosi Bug.

Štoviše, predviđa se da će do kraja desetljeća količina elektroničkog otpada porasti za dodatnih 32%, na čak 82 Mt.

Protraćeni resursi

Uz čak i jeftinu električnu opremu koja sadrži dragocjene materijale kao što su zlato, aluminij i litij, milijarde dolara vrijednih resursa protraćene su zbog nepravilnog prikupljanja i obrade e-otpada, stoji u izvještaju UNITAR-a. Godine 2022. pravilno je prikupljeno i reciklirano manje od četvrtine (22,3%) mase e-otpada.

Pomak prema obnovljivim izvorima energije i električnim vozilima drastično povećava potrebu za baterijama. Trenutačno se ključni elementi poput litija i kobalta vade iz rudnika koji nanose golemu štetu okolišu i nalaze se u zemljama povezanim s dječjim radom i lošim radnim uvjetima.

Uz to, upozorava UNITAR, do sredine stoljeća mogle bi presahnuti globalne zalihe i litija i kobalta, što dodatno povećava potrebu za pravilnim sustavom recikliranja.

Isplativi trošak

Tehnološki napredak, veća potrošnja, ograničene mogućnosti popravka, kraći životni ciklus proizvoda, rastuća elektronizacija društva, nedostaci u dizajnu i neadekvatna infrastruktura za gospodarenje e-otpadom..., sve to utječe na to da će količina prikupljenog i recikliranog otpada u sljedećih šest godina pasti sa sadašnjih 22,3% na 20% ukupne količine odbačene elektroničke opreme, predviđa izvještaj UNITAR-a.

"Recikliranjem e-otpada zadovoljava se najviše 1% potražnje za esencijalnim elementima rijetkih zemalja", upozoravaju autori studije koja poziva na veća ulaganja u razvoj infrastrukture, popravke i ponovnu uporabu uređaja, izgradnju kapaciteta i zaustavljanje ilegalnih pošiljaka e-otpada. To je kažu, trošak koji bi se na kraju itekako isplatio svima.

 

Kopirati
Drag cursor here to close