Konferencija o odgovornom influensanju - ''Svi smo mi influenseri''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Društvene mreže kao platforme nisu ni dobre ni loše nego sve ovisi od nas samih, kako ih koristimo, koji sadržaj plasiramo i razmišljamo li kritički o sadržaju koji nam se plasira'', rekla je za Bljesak.info Selma Žuljević - komunikacijska službenica ispred LDA Mostar koja organizira prvu regionalnu Konferenciju odgovornog influensanja (KOI) koja je započela u Mostaru.

Svi smo mi influenseri

''Odgovorno influensanje je širok pojam. To su svi oni ljudi i mi sami koji imamo pratitelje na profilima možemo biti influenseri. Bilo tko, tko ima pratitelja može biti influenser i ako progovaramo o pitanjima koji su bitni za našu lokalnu zajednicu na državnom ili regionalnom nivou. Želimo da prikažemo takve vrste ljudi i govorimo o temama kao što su ekologija, feminizam, društveni i omladinski aktivizam u online prostoru, ali i nekim mladim ljudima koji se bave sportom ali i kroz sponzorstva pokazuju društveno odgovorno ponašanje, primjerice ako ne uzimaju sponzorstvo od kladionica i kasina.

Žuljević kaže kako su društveno korisne teme ipak prepoznate, iako negativan sadržaj dolazi do publike brže, no smatra da se krećemo u pozitivnom smjeru.
''Postoji trend, ljudi su sve više zainteresirani za pozitivne priče koje izlaze iz Mostara i regije

Denija Hidić članica fondacije CURE aktivistica i feministica kaže kako generalno u bh. prostoru jako je bitno da zauzimamo sigurne javne prostore, koji bi trebali biti dostupni svima.

Puno se događa i u online prostoru

''Bitno je da se aktivistički događaji, generalno, događaju na ulici i da budemo vidljivi u bh. društvu. Ono što je bitno spomenuti je da pored toga što zauzimamo javne prostore puno se događa i u online prostoru tako da je bitna poveznica ta online i offline sfere djelovanja'', rekla je Hidić dodajući kako je to bilo izraženo posebice u doma posebno u vrijeme pandemije gdje su svi bili primorani da aktivističke događaje prebace u online i medijski prostor.

''Na ulici imamo direktan kontakt razgovaramo s građanima i građankama, u online prostoru sve se događa tako da imate komentare, lajkove.... i događa se diskusija. Oo što je problem govor mržnje. Mi kao feminističko aktivistička organizacija imamo problem kada se događaju situacije na netu a popraćene govorom mržnje.

Nažalost BIH nema mehanizme zakon o kibernetičkom kriminalu ti događaji se tretiraju kao prekršaju u slučaju maloljetnih lica imamo propise i regulative.

''Generalno BiH treba donijeti zakon da se nasilje putem interneta definira kao nasilje. Je ono postoji i boli'', rekla je Hidić dodajući kako je za njih internet jako važan, jer nudi niz mogućnosti korištenja interneta kroz platforme i bitno je da su vidljive u medijskom prostoru.

Izuzetno značajna konferencija

Šejla Maslo Češkić pravna savjetnica misije OSCE-a u BiH kaže kako je ova konferencija od izuzetnog značaja, jer već duži niz godina se bave promocijom slobode i izražavanja.

''Pratimo primjer međunarodnih standarda, jer BiH kao jedna od zemalja sudionica organizacije za EU i suradnju i potpisnica je niza političkih obveza, a u tom smislu nama je ova tema jako zanimljiva u posljednje vrijeme. Fokus nam je na izazovima online regulacije , koje je to zakonodavstvo u BiH, kada govorimo o uređivanju online prostora, koji su zakoni na snazi što nam to možda nedostaje. Mi ćemo danas razgovarati o tome gdje je tu položaj nove branše ljudi koji kreiraju sadržaj izvan tradicionalnog medijskog sadržaja, na koji se odnose većinom naši zakoni'', kaže Maslo Češkić.

Generalno, kako je rekla, sloboda govora je garantirana Ustavom, ali i dozvoljena ograničenja te iste slobode.

''Ovo pravo nije apsolutno, ono može biti ograničeno u slučaju zloupotreba. Ustavne garancije su tu imamo i određen set koji pruža dovoljnu zaštitu međutim nedostaju nam jako važni zakoni koji se odnose na regulaciju rada medija, kako tradicionalnih tako i novih medija i digitalnih platformi'', rekla je.

Kaže kako nam nedostaju Zakon o elektronskim komunikacijama, Zakon o medijskom oglašavanju, Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva,a kako kaže na tome rade i podržavaju domaće vlasti da usklade zakone.