Kako ćemo izgledati za milijun godina?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Da bismo razumjeli našu buduću evoluciju, moramo se osvrnuti na svoju prošlost. Hoće li naši potomci biti kiborzi s hi-tech implantatima, udovima koji mogu ponovno rasti i kamerama umjesto očiju kao u znanstveno-fantastičnom romanu? Hoćemo li postati manji ili viši, mršaviji ili deblji, ili čak imati drugačije crte lica i boju kože?

Da bismo razmotrili odgovor na ovo pitanje, vratimo se milijun godina unatrag da vidimo kako su ljudi tada izgledali. Za početak, homo sapiens nije postojao. Prije milijun godina vjerojatno je postojalo nekoliko različitih vrsta ljudi, uključujući homo heidelbergensis, koji je dijelio sličnosti s homo erectusom i modernim ljudima, ali imao je primitivniju anatomiju od kasnijeg neandertalca, prenosi BBC.

Da budemo manji

Možda bismo, dakle, mogli evoluirati da budemo manji kako bi našim tijelima trebalo manje energije, smatra Thomas Mailund, izvanredni profesor bioinformatike na Sveučilištu Aarhus u Danskoj, što bi bilo zgodno na vrlo naseljenom planetu.

Život s mnogo ljudi novo je stanje na koje se ljudi moraju prilagoditi. Kad smo bili lovci sakupljači, imali smo pregršt interakcija na dnevnoj bazi. Mailund smatra da bismo se mogli razvijati na načine koji bi nam pomogli da se nosimo sa sve većom svjetskom populacijom. Pamćenje imena ljudi, na primjer, moglo bi postati puno važnija vještina.

“Implantat u mozgu omogućio bi nam da zapamtimo imena ljudi”, kaže Thomas. “Znamo koji su geni uključeni u izgradnju mozga koji je dobar u pamćenju imena ljudi. To zapravo više nije biološko pitanje, već tehnološko”, rekao je.

Trenutno ljudi imaju implantate za fiksiranje problematičnog dijela tijela, poput pacemakera ili implantata kuka. Možda će se u budućnosti implantati koristiti samo za poboljšanje ljudi. Osim moždanih implantata, mogli bismo imati vidljivije dijelove tehnologije kao element našeg izgleda, poput umjetnog oka s kamerom koja može čitati različite frekvencije boja i vizualnih prikaza.

Dizajniranje djece

Znanstvenici već imaju tehnologiju za promjenu gena embrija, iako je to kontroverzno i nitko nije siguran što će se sljedeće dogoditi. Ali u budućnosti, Mailund smatra, moglo bi se smatrati neetičkim ne mijenjati određene gene.

Promjena embrija može utjecati i na izgled djeteta, pa će možda ljudi izgledati onako kako njihovi roditelji žele. Sada imamo genetske uzorke kompletnih genoma ljudi diljem svijeta, genetičari stječu bolje razumijevanje genetske varijacije i kako je ona strukturirana u ljudskoj populaciji. Ne možemo točno predvidjeti kako će se promijeniti genetska varijacija, ali znanstvenici u području bioinformatike traže demografske trendove kako bi nam dali neku ideju. Hodgson predviđa da će urbana i ruralna područja genetski postati sve raznolikija.

“Sve migracije dolaze iz ruralnih područja u gradove, tako da dolazi do povećanja genetske raznolikosti u gradovima i smanjenja u ruralnim područjima”, rekao je.

Ljudi će s vremenom biti tamniji

Neke se skupine razmnožavaju većim ili nižim stopama. Populacije u Africi, na primjer, brzo se šire pa se ti geni povećavaju na višoj frekvenciji na razini globalne populacije. Područja svijetle boje kože reproduciraju se nižim stopama. Stoga će, predviđa Hodgson, boja kože iz globalne perspektive postati tamnija.

''Gotovo je sigurno da je tamna boja kože sve učestalija na globalnoj razini u odnosu na svijetlu boju kože'', rekao je. ''Očekivao bih da će prosječna osoba za nekoliko generacija imati tamniju boju kože nego sada''.

A što je s prostorom?

Ako ljudi ipak koloniziraju Mars, kako bismo izgledali? S nižom gravitacijom, mišići našeg tijela mogli bi promijeniti strukturu. Možda ćemo imati duže ruke i noge. Kako bismo se prilagodili hladnijoj klimi, možda postanemo deblji, s dlakama na tijelu koje izoliraju, poput naših neandertalskih predaka?

Ne možemo sa sigurnošću znati odgovor, ali sigurno je da se ljudske genetske varijacije povećavaju. Diljem svijeta svake godine postoje otprilike dvije nove mutacije za svaki od 3,5 milijardi parova baza u ljudskom genomu, kaže Hodgson. Što je prilično nevjerojatno – i malo je vjerojatno da ćemo izgledati isto za milijun godina.