Navike na smartfonu kojih se morate odreći u 2019. godini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mobitel u krevetu, dopisivanje dok hodate ulicom, neprestano provjeravanje notifikacija - riječ je o lošim navikama koje su čak i znanstvenici proglasili štetnima.

Zato sugeriraju kojih navika biste se trebali odreći u narednoj godini.

Čuvajte zdravlje i ne spavajte s mobitelom

Istraživači sveučilišta u španjolskom Toledu otkrili su kako kako plavo svjetlo može pretvoriti molekule u očima u ubojice stanica. To može dovesti do makularne degeneracije, bolesti oka koja je povezana s dobi i koja je vodeći uzrok sljepoće. Plavo svjetlo naime izaziva određenu kemijsku reakciju koja je 'toksična' za fotoreceptorske stanice oka. Istraživanje koje je pak proveo Institut za globalno zdravlje iz Barcelone pokazalo je kako plavo svjetlo može biti povezano s određenim oblicima raka, kao i da visoka izloženost plavom svjetlu povećava rizik od pojave raka dojke i raka prostate 1,5 do 2 puta. Plavo svjetlo emitira i Sunce od čijeg se svjetla može zaštititi sunčanim naočalama s UV zaštitom. U slučaju pametnih telefona i tableta, rizik je najviši pri gledanju u zaslon u mraku. Najbolji je lijek držati ih podalje od kreveta, piše tportal.

Prestanite pisati poruke kod hodate ulicom

Multitasking koji uključuje hodanje ulicom i tipkanje tekstova u mobitel jedna je od najglupljih i najopasnijih stvari koje možete napraviti. Prema podacima američke Nacionalne uprave za sigurnost prometa na cestama NHTSA, svake godine gotovo 5000 pješaka izgubi život, a 76.000 bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama. Drugo istraživanje pokazalo je da je u deset godina više od 11,000 nesreća bilo povezano s tipkanjem po mobitelu. Treće pak iznosi zabrinjavajući podatak da je 2000. zbog toga stradalo oko 500 ljudi, dok je 2011. njihov broj narastao na više od dvije tisuće. A više od polovice stradalih su maloljetnici i njihov broj stalno raste. Dakle, ne tipkajte dok hodate. Ništa nije toliko važno da odgovor ne bi mogao pričekati nekoliko minuta, ili barem dok ne pređete na drugu stranu ulice. A ako je baš tako važno, stanite, nazovite i razgovarajte.

Ne posežite za mobitelom svaki put kad ne znate što biste

Kao što je američki pisac Austin Kleon dobro primijetio u svom djelu 'Ukradi kao umjetnik', dobre ideje i djela nastaju samo i isključivo u dokolici. Dakle, pazite da vam se svaki slobodni trenutak u životu - bila pritom riječ o crvenom svjetlu na semaforu, redu na blagajni supermarketa ili vožnji liftom, svejedno - ne pretvori u izgovor za provjeru najnovijih feedova na društevnim mrežama. Od silne količine informacija koje zaprimamo na kraju nećemo biti u stanju sami osmisliti ama baš ništa. Bit ćemo poput udžbenika iz važećeg kurikuluma: naš će mozak biti ispunjen gomilom nepovezanih podataki koja se brišu iz sjećanja kako pristižu novi. Ili kako je u seriji 'Bračne vode' rekao mali Bud Bundy podučavajući sestru Kelly: 'Ne možeš pet kila znanja usuti u dvije kile mozga'.

Ne koristite internet kao drugo liječničko mišljenje

Internetske stranice nisu lijelčnički konzilij i samo unose još više zbrke. Alarmantna poruka tog tipa odaslana je nedavno sa zdravstvenog summita u Hannoveru gdje je zaključeno zaključeno kako 'stalna dostupnost medicinskih informacija upitne točnosti na internetu na pacijente djeluje uznemirujuće'. Ukazano je na sve širu pojavu 'cyberhondrije', neutemeljenog straha od ozbiljne bolesti nakon pretraživanja simptoma na internetu. Takva pretraživanja samo pojačavaju strah ljudi podložnih hipohondriji, pokazale su studije. S druge strane, tvrdi se da bi liječnici pacijente trebali educirati i uputiti ih na vjerodostojne medicinske stranice te kako bi se informacije te vrste trebalo upisati u zdravstveni karton pacijenta.

Kad piješ, mobitel drži dalje od sebe

Istražujući načine na koje mobilni uređaji mijenjaju naše živote, novinari CNN-a pozabavili su se i bontonom korištenja pametnih telefona i tableta. Došli su do zaključka da, ma koliko nam oni pomagali u komunikaciji, korištenjem tih uređaja činimo i neke društveno neprimjerene radnje. Jedna od najgorih svakako je tvitanje, slanje poruka, objavljivanje fotografija i slične radnje koje činimo u alkoholiziranom stanju. S modernim tehnologijama nestala su vremena kad su vaše nepodopštine i blamaže ostajale u krugu podjednako nepouzdanih svjedoka, a vijest o njima prenosila se usmenom predajom, poprimala status legende i s vremenom odlazile u zaborav. Danas se ne može sakriti ništa, ni najveća ni najmanja neugodnost, od pravopisnih pogrešaka, do prizora otkopčanog šlica ili grimase koju biste rado izbrisati iz sjećanja.

Prestanite pasivno-agresivno naricati nad vlastitom sudbinom

Od neprekidnog naslikavanja i postanja fotografija ama baš svakog trenutka vašeg života gore je jedino viralno jadikovanje nad vlastitom sudbinom. Svatko od nas nosi svoj križ, svatko ima partnera koji ga ne razumije, šefa koji mu podmeće, dijete koje ga ne poštuje, psa koji ga ne sluša... U svijetu prestrašenom terorizmom, prekarnim radom, pandemijama, ekološkim katastrofama i općom neizvjesnošću što nam donosi sutra, većina ljudi nema vremena i volje suosjećati s vašim, za njih benignim problemima. Zasipavanjem tuđih inboksa vašim problemima teško ćete naći novog prijatelja, ali biste lako mogli steći još jednog na sve dužoj listi onih koji blokiraju vaše poruke i prelaze cestu čim vas ugledaju na ulici.

Odlučite se je li vam dobra fora važnija od prijateljstva

Moderni telefoni danas imaju tako dobre kamere da tuđe gluposti snimaju bolje i razgovjetnije od elitnih filmova hrvatske kinematografije 20. stoljeća. Upravljanje njima jednostavno je poput čitanja e-mail poruka, a njihov je sadržaj obično je smješniji od humorističkog programa na televiziji. No baš zato trebalo bi postaviti jasne granice, tko koga i kada snima, i hoće li snimku pustiti u javnost. I odlučite se, vrijedili li vam dobra fora kojom ste nekog bliskog izvrgnuli podsmijehu i ruglu više od dugotrajnog prijateljstva.

Odlučite se je li vam dobra fora važnija od prijateljstva

Moderni telefoni danas imaju tako dobre kamere da tuđe gluposti snimaju bolje i razgovjetnije od elitnih filmova hrvatske kinematografije 20. stoljeća. Upravljanje njima jednostavno je poput čitanja e-mail poruka, a njihov je sadržaj obično je smješniji od humorističkog programa na televiziji. No baš zato trebalo bi postaviti jasne granice, tko koga i kada snima, i hoće li snimku pustiti u javnost. I odlučite se, vrijedili li vam dobra fora kojom ste nekog bliskog izvrgnuli podsmijehu i ruglu više od dugotrajnog prijateljstva.

Kad već idete na koncert, poslušajte što se događa na bini

Današnja publika većinu vremena provodi držeći ruku s mobitelom u zraku, namještajući kadrove i ekspoziciju, snimajući događanja na bini, i potom šaljući isječke na sruštvene mreže. Pa upiši komentar, pobroj s kim si bio i koga si vidio i već se pale velika svjetla. Slično se događa i na sportskim susretima, u rađaonicama, na sprovodima... Neki tvrde da poslije pogledaju što su propustili no riječ je o tješenju. Zato, ostavite ostavite mobitel u džepu i obratite pažnju što se događa oko vas. Ionako je netko snimku događaja već stavio na net.

Klasični telefoni ne grizu, i oni su sredstvo komunikacije

Ljudi su se godinama preznojavali pored telefonskih aparata, strahujući od njegove upotrebe, pa bi se radije pisali pisma ili slali telegrame. Izumom sms i email poruka komunikacija se eksponencijalno ubrzala i raširila svijetom no strah od govorne komunikacije je ostao, čak postao i vidljiviji otkako svatko ima svoj mobitel. Razgovora na telefon najviše se užasavaju milenijalci - oni šalju dvaput više poruka od onih starih 25-34 godina te čak 23 puta više od onih kojima je više od 65. Uz to, oni koji komuniciraju putem tekstualnih poruka strahuju da se neće znati izraziti ako progovore, a misle i da će sugovornika zagnjaviti jer 'nitko nikoga više ne zove'. Oni stariji pak uzalod čekaju i šalju pozive jer im se nitko ne javlja s druge strane.

Odmorite se od mobitela i posvetite nekoliko trenutaka partneru

Nedavno je internetom kružilo pitanje 'postoji li u bontonu pravilo s koje se strane tanjura drži mobitel na stolu'. Naime, sve veći broj ljudi ima potrebu svakog trenutka pogledati na svoj mobitel. Istraživanja su brojna, a brojke koliko različite toliko i dramatične. Jedni tvrde da prosječni Amerikanac mobitel provjerava 80 puta na dan; Britanci to navodno čine čak 150 puta. Tipični korisnik dotakne svoj uređaj 2617 puta na dan, svaki deseti dodirne ga i više od pet tisuća puta. Dnevno. Više od petine ljudi redovito koristi mobitele na WC-u, a svaki peti ne ispušta ga iz ruku ni pri druženju s prijateljima.

Nemojte koristiti mobitel na zahodu

Budite pametniji od telefona, ostavite ga izvan kupaonice ili zahoda. Obavite to što trebate u miru. Uostalom, ne jedno je istraživanje pokazalo da je više nečistoća na zaslonu mobitela nego na zahodskoj dasci - zaključuje tportal.