Ne isplati se krasti fotografije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ne isplati se krasti fotografije. Osim toga što je nemoralno i nekolegijalno, nije ni isplativo. Samo jedna tužba vam može donijeti ozbiljne probleme'', kaže Vanja Stokić koja je pokrenula platformu Foto baza, što je prva platforma za prodaju i kupovinu fotografija u Bosni i Hercegovini.

Stokić za Bljesak.info kaže kako je u priču s Foto bazom ekipa eTrafike ušla znajući da mediji u BiH nerado plaćaju za fotografije.

Na strani fotografa

''Jako mali broj njih uopće zna kako funkcioniraju platforme za prodaju i kupovinu. Neki od mojih bivših poslodavaca su čak ohrabrivali zaposlene da preuzimaju tuđe fotografije sa interneta jer 'ne može njima nitko ništa''', kaže Stokić i naglašava kako su u projekt ušli i sa svjesnošću da će se tržište morati uskoro regulirati i da fotografi više ne trpe krađu.

''U Srbiji i Hrvatskoj već godinama fotografi pokreću tužbe i dobivaju ih na sudu, zbog toga što je neko sebi dao za pravo da iskoristi njihovu fotografiju. Ta praksa polako postaje aktivna i kod nas u BiH. Ja sam u tim slučajevima uvijek na strani fotografa. Čak je moja redakcija, pod mojim uredništvom, morala dva puta da plati jako visoke odštete zbog korištenja fotografija na koje nismo imali pravo. Ja sam i u tim slučajevima bila na strani fotografa. Pogriješili smo, platit ćemo. To je po meni jedino ispravno'', rekla je Stokić.

Kad su u pitanju autorska prava, Kodeks za tisak i online medije, koji je početkom godine proširen, navodi kako su pri preuzimanju fotografija urednici i novinari dužni potpisati autore i navesti naziv medija iz kojeg su fotografije preuzete, osim ako dozvola za preuzimanje nije navedena u samom materijalu.
Postupak naknade štete

Iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Paponja-Bunoza naglašavaju kako se fotografsko djelo smatra autorskim dijelom shodno odredbama Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima.

''U praksi je najčešći problem utvrđivanja 'originalnosti' fotografije, kada se tvrdi da je povrijeđeno autorsko pravo u vezi korištenja fotografije. Ukoliko se fotografije koriste bez pristanka autora, odnosno nositelja prava, dolazi do povrede imovinskih i moralnih prava autora'', naveli su iz ovog mostarskog odvjetničkog ureda.

Ističu kako razvojem Interneta te web portala, dolazi do preuzimanja fotografija bez kontaktiranja autora, bez naznake autora, odnosno bez plaćanja naknade za autorska prava.

''Ukoliko se autorsko pravo koristi neovlašteno, autor fotografije ima pravo da pokrene postupak naknade štete pred redovnim sudovima, zbog povrede autorskih imovinskih i moralnih prava, a visina štete ovisi od slučaja do slučaja, i uglavnom će sudovi određivati zadovoljavajuću visinu novčane satisfakcije'', kažu iz Ureda Paponja-Bunoza.

Ističu kako u Bosni i Hercegovini još uvijek nema dovoljno predmeta u vezi povrede autorskih prava zbog neovlaštenog korištenja fotografije, da bi se moglo govoriti o ujednačenoj sudskoj praksi.

Mediji u zabludi

''Međutim, ukoliko autor fotografije može dokazati da je netko neovlašteno koristio njegovo autorsko djelo, u tom slučaju moći će i ostvariti pravo na naknadu štete u redovnim parničnim postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini'', naveli su iz odvjetničkog ureda.

Stokić kaže kako je primijetila da mediji dolaze u zabludu da potpisivanje fotografa rješava problem i da je to garancija da tužbe neće biti.

''Nije točno. Vama je potrebna dozvola da biste upotrijebili nečiji rad. Dozvolu daje autor lično. I tu se sva priča završava. Većini fotografa nije potrebna promocija niti vi njemu činite uslugu što objavljujete njegovu fotografiju i njegovo ime. Profesionalni fotografi danas na društvenim mrežama imaju veći doseg nego pojedini mediji'', rekla je.

Naglašava kako to što se nitko nije javio nekoliko dana nakon korištenja fotografije, ne znači da neće.

Korisno za fotografe

''Znam za slučajeve kada su odštete naplaćene i nekoliko godina nakon preuzimanja i korištenja fotografije bez dozvole autora. Ako usporedite iznose koje ćete morati da platite kao odštetu i cijene kupovine fotografije, vidjet ćete da je izbor vrlo lak'', navodi pokretačica platforme koju hvale i fotografi.

Tako fotograf Omar Tursić iz Brčkog, jedan od najaktivnijih na Foto bazi, kaže kako su mediji u BiH navikli da postave bilo kakvu fotografiju koju nađu na Internetu bez potpisivanja autora.

''Neki čak i ubace vodeni žig svog medija preko fotografije. U tom slučaju fotograf ima tri opcije: upozorenje pred tužbu, kontaktiranje medija uz zahtjev za potpis autora te 'zažmiriti'. Svaka od tri opcije zamara i demotivira fotografa, tako da se nadam da će Foto baza riješiti taj problem'', kaže Tursić za Bljesak.info.

Navodi kako je ovaj projekt koristan za fotografe jer mogu ostvariti dodatnu zaradu od fotografije koje bi inače bile pohranjene na računalima.

''Smatram da mlađe kolega i fotografi amateri na ovaj način mogu imati svoju fotografiju u nekom printanom mediju ili na portalu - što je super reklama. Znam da dosta ljudi postavljaju fotke na razne stock stranice nadajući se nekom uspjehu. Dosta njih odustane ako za relativno kratak period ne zarade određenu svotu'', kaže i dodaje kako je primjerice situacija po ovom pitanju u Srbiji dosta bolja.

Kvaliteta lokalnog

Stokić kaže kako im je primarni cilj povezivati fotografe sa klijentima.

''Napravili smo mjesto na koje fotografi postavljaju svoje radove, a klijenti ih kupuju. Sve je elektronski i završeno u nekoliko klikova. Jedna fotografija se može prodati bezbroj puta, ali i koristiti. Kad je jednom kupite, imate pravo da je neograničeno koristite, za namjene koje ste naveli tijekom kupovine. Vi na legalan način dobivate ilustraciju za svoje sadržaje ili reklame, bez straha hoće li netko tražiti odštetu od vas'', rekla je.

Fotograf Tursić kaže kako je odlična stvar kod Foto baze naglasak na lokalnim fotografima.

''Postoji dosta svjetskih stock stranica koje traže sve, od igle do lokomotive, ali ih ne zanimaju fotografije nekog tamo gradića u BiH'', kaže i naglašava da, iako se Foto baza nalazi u zatrovanom prostoru, dolazi do izražaja zbog kvalitete i količine lokalnog sadržaja svih dijelova BiH.