Profili na društvenim mrežama: Postoji li digitalna smrt

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako ne znamo što se dogodi nakon što umremo, život nakon smrti zasigurno postoji - barem kada su u pitanju društvene mreže. Facebook, Instagram i ostale platforme na koje tijekom života stavljamo fotografije, objavljujemo mišljenja i pohranjujemo razgovore, ne umiru s nama, osim ako se o tome ne pobrinemo još za vrijeme života. Pa bizarno ili ne, u digitalnom dobu trebamo razmišljati i o digitalnoj smrti, piše Bloomberg Adria.

Ostavljanje lozinki

Velike kompanije koje stoje iza najpoznatiijih platformi postaju sve svjesnije groblja profila i podataka koje pohranjuju pa je većina razvila način kako riješiti pitanje smrti na internetu.

I to nije neobično kada se uzme u obzir da bi Facebook mogao imati više mrtvih nego živih članova u roku od 50 godina, tvrde akademici sa Sveučilišta Oxford.

Danas starinske metode poput ostavljanja lozinki bliskim ljudima mnogima nisu opcija, a čak ni to često nije dovoljno da te osobe mogu ugasiti profile nekog tko je preminuo. Razvoj tehnolgije i kibernetiče sigurnosti zakomplicirao je stvar s dvostrukom autentifikacijom i sličnim provjerama kojima platforme štite svoje korisnike.

Zbog toga je kompanija Meta razvila način kako se pobrinuti za profile umrlih ljudi i među prvima je odgovorno pristupila problemu.

Meta i privatnost umrle osobe

Ove platforme nude nekoliko opcija što s profilima na Facebooku i Instagramu nakon smrti. Naime, moguće ih je trajno ugasiti ili s njima mogu nastaviti upravljati vama bliske osobe. U prvom slučaju kompanija mora dobiti zahtjev za brisanjem profila od prijatelja ili člana obitelji, a za je potrebno poslati dokumente kojima se dokazuje smrt poput smrtovnice.

U drugom slučaju, Meta nudi mogućnost spremanja memorijalizirog računa koji će tako biti i označen, a bliski ljudi preminule osobe moći će s njega objavljivati sadržaj, odgovarati na zahtjeve za prijateljstva i slično. Ipak, iz Mete tvrde te osobe neće vidjeti poruke, oglase na koje su umrli kliknuli, informacije o sigurnosti i postavkama te fotografije koje su automatski sinkronizirane. Time štite privatnost umrle osobe.

No, o tome tko će upravljati vašim profilima ili tko će ih ugasiti svatko može odlučiti za vrijeme života. Meta nudi mogućnost ostavljanja naslijeđenog kontakta.

"Kada netko premine, Facebook prijatelji i obitelj mogu zatražiti da obilježimo Facebook račun. Nakon obilježavanja, riječ 'Sjećanje' pojavljuje se iznad imena na profilu osobe tako da je račun sada mjesto sjećanja. Memorijalizacija računa pomaže stvoriti prostor za sjećanje na voljene osobe i štiti od pokušaja prijave i lažnih aktivnosti. Kako bismo poštovali izbore koje je netko napravio dok je bio živ, cilj nam je sačuvati njegov račun bez promjena nakon što umre", stoji na stranicama Mete.

LinkedIn i obilježavanje

Vrlo slično Meti, LinkedIn ima mogućnost obilježavanja računa, a od platforme se može zatražiti i da se ukloni profil preminule osobe.

"Ako ste ovlašteni djelovati u ime preminulog člana i imate potrebne podatke i dokumentaciju, možete zatražiti zatvaranje njegovog računa. Ako niste ovlašteni, možete samo prijaviti člana kao preminulog, a mi ćemo obilježiti profil", stoji u objašnjenju na platformi LinkedIn.

TikTok i sjećanje

Trenutno najpopularnija platforma u svijetu, TikTok, ipak nije toliko detaljno razmišljala o smrti svojih korisnika. Kao ostali nude mogućnost obilježavanja računa sa oznakom 'Sjećanje', no ne i gašenje računa. Ipak i to je važan korak jer se zbog toga nitko neće moći prijaviti na račun, što sprječava bilo koga da uređuje profil ili koristi račun za objavljivanje novog sadržaja ili slanje poruka.

O tome što s računima preminulih korisnika na platformi X, ranije poznatoj kao Twitter, počeli su razmišljati tek nakon što su prije nekog vremena objavili da planiraju obrisati neaktivne račune. To je izazvalo pobunu korisnika koji nisu željeli izgubiti objave svojih bližnjih. Tada je kompanija istaknula da neće uklanjati neaktivne račune dok ne stvore novi način na koji ljudi mogu obilježavati račune umrlih. Sada nude iste opcije - održavanje računa ili gašenje profila - kao i većina drugih.

Naslijeđeni kontakt

No, ovo nije pitanje samo vlasnika društvenih mreža. O smrti svojih korisnika razmišljao je i vlasnik iPhonea, Apple. I to nije neobično s obzirom na to da se mnogima danas u mobitelima i na serverima mobilnih kompanija nalazi cijeli život.

Tako i Apple omogućuje korisnicima da imenuju naslijeđeni kontakt koji će imati pristup podacima Apple računa nakon smrti i dobiti pristup fotografijama, datotekama i porukama.

O tome je razmišljao i Google koji korisnicima nudi opciju dijeljenja podataka kada njihovi algoritmi primijete da su prestali koristiti svoj račun. Svaki korisnik mora odlučiti koliko dugo Google treba čekati prije nego što neki račun smatra neaktivnim, a postoje opcije i za automatsko brisanje računa nakon tri mjeseca neaktivnosti.

Ipak iz jedne od najpoznatijih tehnoloških kompanija u svijetu shvaćaju da mnogi ljudi umiru bez da su ostavili jasne upute o tome kako upravljati svojim računima na mreži. Zbog toga često surađuju s članovima uže obitelji preminulih, no pri tome im ne daju lozinke ili druge podatke za prijavu.

Pitanje privatnosti

Pravila Googla ne postoje bez razloga. Naime, pitanje toga što će se dogoditi s profilima i podacima umrle osobe uz sebe veže i pitanje privatnosti. Preminule osobe i dalje imaju pravo na dostojanstvo i privatnost, a ulaskom na profile mrtvih mnogima postaju dostupne njihove poruke, fotografije, bilješke i dokumenti koje su ljudi, možda s razlogom, htjeli zadržati za sebe. S druge strane je pitanje je trebaju li ti podaci ostajati u rukama velikih kompanija?

No, ono što je sigurno, digitalni profili ne umiru zajedno s nama, ali svatko za vrijeme života ima priliku odlučiti što će se dogoditi s profilima na društvenim mrežama nakon njihove smrti.