Radi mobitela, djeca ne počinju pričati do druge godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ljetni dani su već u punom jeku i sve je teže kvalitetno ispuniti djetetov dan, stoga nam se kao lakše rješenje čini korištenje mobitela i televizije.

Centar za djecu mlade i obitelj SPES Mostar na svojoj Facebook stranici objavio je tekst o utjecaju suvremenih tehnologija na razvoj govora kod djece. Tekst prenosimo u cjelosti.

Trebaju li djeca koristiti mobitele

Naša djeca su rođena u digitalno vrijeme i ponekad se zbog toga čini kao da je nemoguće izbjeći suvremenu tehnologiju te često čujemo i komentare kako ih se ne smije izdvajati od ostalih i trebaju znati koristiti mobitele i slične uređaje. Međutim, je li to uistinu tako?

Djeca u ranoj dobi spoznaju sve putem osjetila i jako dobro i brzo upijaju svijet oko sebe, a prvenstveno ono što ima vizualni podražaj tako da se ne trebamo brinuti hoće li dijete savladati korištenje modernih uređaja. Osim toga djeca uče imitirajući modela (odraslu osobu), pa je sasvim dovoljno da promatraju nas kako koristimo uređaje. S druge strane možemo uočiti kako zapravo nijedno dijete neće posegnuti za nekim uređajem ako mu je ponuđena zanimljivija aktivnost (igra s drugom djecom, roditeljima, boravak u prirodi, sudjelovanje u kućanskim poslovima, kupanje i sl.).

Teškoće u govoru zbog mobitela

Pedagoška praksa danas konstantno upozorava na prisutnost „ekranizma“ gdje se pokazuje kako sve više djece rane dobi imaju teškoće u govoru kao rezultat pretjeranog korištenja tableta/mobitela i sličnih uređaja. Djeca najbolje uče komunicirati kroz interakciju sa svojim roditeljima.

U posljednje vrijeme sve više roditelja traže savjete stručnjaka potaknuti tim što njihovo dvogodišnje dijete još uvijek ne priča. Detaljnim razgovorom s roditeljima dobije se informacija o tome koliko dijete provodi vremena pred ekranima te se nakon procjene djeteta zaključi kako je djetetu potrebno isključiti sve uređaje i do govora će doći spontanom potrebom djeteta za interakcijom s roditeljima i okolinom.

Važno je znati da je potrebno ispuniti preduvjete za ostvarivanje verbalnog govora kod djeteta, a to su: uspostavljanje kontakta očima djeteta s roditeljima, njegovo imitiranje, dijeljenje pažnje s roditeljima prema istom predmetu, usmjeravanje svoje i roditeljske pažnje na druge predmete i gestikulacija. Ako nešto od ovih navedenih aktivnosti dijete ne ostvaruje izostat će i razvoj verbalnog govora koji se ostvaruje kroz interakciju s drugima.

Kašasta hrana i teškoće u govoru

Skrenuli bismo Vam pažnju i na stimulaciju oralnog područja djeteta. Djeci koja dugo jedu miksanu kašastu hranu i s razvojnom dobi ne prelaze na krutu hranu, stvaraju se faktori rizika za razvoj teškoća u govoru.

Pokreti jezikom nisu jednaki kada se jede tekuća, miksana ili kruta hrana, a svi ti pokreti stvaraju nove impulse odnosno iskustva koja stvaraju trajne sinapse u mozgu djeteta što utječe na njegov govorni, ali i kognitivni razvoj. Važno je znati kako je i razvoj fine motorike povezan s razvojem govora tako da slabija fina motorika rezultira i slabijim razvojem govora.

Različita iskustva

Djetetu je potrebno omogućiti različita iskustva gdje će ono moći razvijati i finu motoriku (skupljanje kamenčića, prebacivanje istih u čaše, boce, kidanje papira, lijepljenje istog i slično.). Upravo zbog važnosti utjecaja fine motorike na razvoj govora radionice koje se provode u SPES-u, osobito s najmlađima, usmjerene su na poticajna iskustva i aktivnosti koja doprinose spomenutom razvoju.

Sve što djeca trebaju jest zdrava i poticajna okolina, roditeljska prisutnost, ljubav, pohvala i vrijeme provedeno u igri, smijehu i druženju.