Što je infodemija, a što podcast bez riječi: "ReThink: Decoding Misinformation"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Infodemija je metafora koja opisuje kako se dezinformacija može brzo širiti od osobe do osobe, i kao virusno oboljenje utjecati na njih, njihove odluke i postupke”, rekla je Giselle Baker, potpredsjednica kompanije Philip Morris International za suradnju sa naučnom zajednicom na drugoj po redu konferenciji Gorući problem, na kojoj je razrađena tema - Rethink: Decoding Misinformation (Promisli: Dekodiraj Dezinformacije).

''Značaj takvih (dez)informacija je naročito veliki kada uzmemo u obzir činjenicu da na osnovu njih ljudi donose odluke važne za njihovo zdravlje. Mi u Philip Morrisu želimo da utiječemo na više od milijardu pušača širom svijeta da prestanu pušiti, ili da pronađu alternativna, manje štetna rješenja. U toj misiji, neophodno je da ljudi dobiju naučno potkrijepljene i točne informacije, na osnovu kojih će donijeti informirane odluke koje će pozitivno utjecati na njihovo zdravlje''.

Kao konkretan primer, Giselle Baker je navela činjenicu da su nikotin, duhanski dim, pušenje i cigarete pojmovi koji su potpuno isprepleteni u glavama većine ljudi, što je pogrešna percepcija koja potječe od prije 20-ak godina kada je jedini način da se koristi nikotin bio paljenje cigarete i njegovo udisanje kroz duhanski dim. Danas znamo da je ta percepcija pogrešna i da postoje bolja rješenja.

''Svi smo svjesni da nikotin izaziva ovisnost i nije oslobođen rizika, ali je naučno dokazano da nikotin nije glavni uzrok bolesti povezanih s pušenjem. Glavni problem je duhanski dim koji nastaje kao posljedica sagorijevanja duhana. Zbog toga je važno ljudima ponuditi alternativne, manje štetne proizvode, jer su nauka i inovacije dali mnogo različitih rješenja za ovaj problem - kako koristiti nikotin, bez unošenja većine ostalih štetnih materija koje sa sobom nose klasične cigarete'', rekla je Baker obraćajući se predstavnicima stručne javnosti, medija i sudionicima projekta "Gorući problem" na konferenciji održanoj u Crnoj Gori.

Ali, nije uvijek lako promijeniti navike koje mnogi imamo i rijetko ih preispitujemo, rekao je kardiolog, soc. dr Edin Begić, ističući da unatoč postojanju javnih kampanja koje sugeriraju neophodnost promjene životnog stila, populacija teško to usvoji, iako farmakološka terapija (terapija lijekovima), bez nefarmakološke (promjena životnog stila, redukcija unosa soli i šećera, svakodnevna fizička aktivnost, prestanak konzumiranja cigareta i alkohola), nije svrsishodna.

Nabrojano predstavlja faktore rizika koje je moguće modificirati. Obvezan prestanak pušenja, u bilo kojem trenutku, donosi benefit za pojedinca, osobito u sekundarnoj prevenciji, nakon kardiovaskularnog incidenta. Ako sami srčani udar nije ostavio veliku posljedicu na pacijenta, i ako isti može da obavlja svakodnevne aktivnosti, unatoč inicijalnom prestanku pušenja, unutar šest mjeseci čak i do 90% pacijenata se vrati naviki konzumiranja cigareta.

U tom slučaju lijekovi (pa i oni što su dio suvremene medicine, odnosno oni najskuplji) i čitave terapije koje su opterećujuće i za pacijenta i za zdravstveni sustav nemaju puno smisla”, naglasio je doktor Begić.

Upravo kod tih pacijenata koji imaju izazov da prestanu s pušenjem, važnu ulogu može imati prelazak sa tradicionalnih cigareta na alternativne proizvode.

''Tehnologija zagrijavanja duhana je smislena kao vid alternative za one koji ne mogu da prestanu da konzumiraju cigarete, te i liječnici i istraživači moraju obratiti pažnju i informirati se koji su njihovi stvarni benefiti u odnosu na konvecionalni proizvod. FDA (Američka agencija za hranu i lekove) je potvrdila da ovi proizvodi emitiraju manje štetnih materija, osobito u svijetu ateroskleroze krvnih sudova. U tom FDA dokumentu ćete pročitati da i korištenjem ove vrste alternativa nastaju potencijalno štetne materije i to svi znamo, ali je njihov kvantitet značajno manji'', rekao je dr Begić, naglasivši da bi liječnici trebali da pročitaju bar ovaj dokument, kako bi bili adekvatno informirani prilikom savjetovanja svojih pacijenata.

Ali sve i kad znaju, a najčešće znaju šta je za njih dobro, a šta loše, ljudi se drže svojih obrazaca ponašanja. Psihoterapeut i edukator Leo Ivanišević je rekao da mozak voli čista crno-bijela rješenja.

''I kada imamo sve prave informacije, težićemo da ih odbacimo ukoliko se one ne slažu s našim stavovima, naše emocije će kriviti činjenice kako bi bile u skladu s onim u šta vjerujemo i kako na kraju ne bismo morali ništa da promijenimo. I u tom krivljenju činjenica smo jako kreativni – trudimo se da objasnimo sebi zašto je pušenje dobro, izbjegavamo odgovornost tako što uvjeravamo sebe da je to jače od nas, prenaglašavamo antistres efekat pušenja itd. S druge strane, ispravne informacije diskreditiramo, dovodimo u pitanje izvore, tvrdimo da se radi o statistici neprimjenjivoj na pojedinca, da se radi o zavjeri, o promjeni koja bi za nas bila nepodnošljivo stresna... Upravo zbog toga je često neophodno ponuditi srednje rješenje – ako od osobe tražimo da se nečega odrekne, moramo joj ponuditi nešto zauzvrat. Učimo je da tolerira ambivalenciju. Svi znamo da je apstinencija najbolje rješenje da se oslobodimo neke ovisnosti, ali apstinencija je perfekcionistički ideal – moraš da zaboraviš na nikotin ili šećer, sada i do vječnosti, u suprotnom ćeš umrijeti. To je veliki pritisak od kog se naša psiha brani. Zato je za mnoge smanjenje štetnosti jedini način da urade nešto dobro za svoje zdravlje - nekada je prelazno, nekada trajno rješenje, ali svakako korak u dobrom smjeru.

''Četiri priče o umjetničkom nestašluku'' bio je naziv posljednje sesije koju je vodio Steve Chapman, , mislilac, pisac, umjetnik čiji su likovni radovi i konceptualni projekti predstavljeni na 7 kontinenata (uključujući Antartik). Steve je napravio 100 epizoda podcasta bez riječi, anti Ted-Talk na kom govore ljudi koji nisu eksperti u određenoj oblasti, organizirao čitalačke klubove knjiga koje nikad nisu napisane... I šta je zajedničko ovim poduhvatima? Privukli su ogromnu pažnju javnosti i „okrenuli stvarnost naglavačke'', s glavnim ciljem da istaknu značaj inovativnog načina razmišljanja u svim sferama života.

''Prije svega, važno je da počnete kada još niste spremni, usudite se da preokrenete stvarnost i izmijenite postojeće platforme kroz iznalaženje alternativnih, srednjih puteva, a sve to „plešući” s preprekama na putu ka inovaciji''.