Znate li koliko je Mostar arhitektonski propao?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rat i poraće učinili su mnogo toga drukčijeg u našoj zemlji. Jedna od stradalnica preobrazbe koju su prošli naši gradovi  je svakako i njihova arhitektura. Previše gradova je doživjelo devastaciju, ali i kasniju pojedinačnu intervenciju stanara i arhitekata na već postojeću arhitekturu.

Upravo tu je Mostar jedan od gradova koji su najviše izmijenili svoju prvotno zamišljenu arhitektonsku vizuru. Lokalni naručitelji posla i daroviti neimari skupa su toliko puta intervenirali u stambene prostore, po principu "protegni se koliko možeš", da neke zgrade više uopće ne sliče prvotnoj zamisli.

Ziđaj, meći, diži...

Također, većina građana Mostara, bez ikakve želje da od nekoga traže dozvolu, svjesni kako se u aktualnim vremenima nitko neće sjetiti zabraniti im radove, intervenirala je pojedinačno na prolječa zgrda, bilo da se radi o dogradnjama, ugrađivaju novih prozora ili fasada, kao i ustakljivanju balkona. Sve to rađeno je pojedinačno, stihijski, bez imalo brige kako će u konačnici prema vani izgledati.

Nakon 1995. godine počinje stvaranje drukčije bosanskohercegovačke, a s njom i mostarske arhitektonske scene. Sve je to dovelo do čestog povlađivanja arhitekata zahtjevima investitora, od kada je sve češća pojava samoinicijativne i samostalne intervencije neprofesionalnih pojedinaca - isključivo za zadovoljenje osobnih interesa, a koja nikada nije adekvatno procesuirana.

Arhitektura pogubljena u vremenu

Upravo se na toj ranjivoj točki, koju svi svjesno ili nesvjesno bolujemo te u kojoj se susreće organizam grada s javnim i privatnim interesima, razvio projekt Scalamerija, čiji je krajnji cilj metodom detekcije, analize i klasifikacije prikupiti i selektirati raznorodnu tiplogiju ovih graditeljskih melanoma.

Izložba "Protegni se koliko možeš" otkriva degradaciju stambenih objekata u Mostaru. Pridružite nam se 7.3.2024. u Hrvatskom domu Herceg Stjepan #Kosača u 19 sati. Projekt Službe za kulturu Grada Mostara i autorica: Enida Šetka, Esma Šantić, Martina Milićević, Senada… pic.twitter.com/MdtHfgYEZs

— Bljesak.info (@Bljesak) February 27, 2024

Na tom je tragu koncipirana izložba simboličnog naziva "Protegni se koliko možeš", s podnaslovom "Primjeri degradacije kolektivnih stambenih objekata u Mostaru". Naime, tim arhitekata i teoretičara je, analizirajući isključivo stambene zgrade, te obrađujući skupljenu građu, odabrao reprezentativne primjere navedenih arhitektonskih deformacija.

Pogled u ogledalo

Kustosica i teoretičarka umjetnosti Danijela Ucović kazala je kako se podrazumijeva da je namjera izložbe transparentno prikazati i jasno locirati kritične topose kao primjere, no isto tako ona kontekstualizira odnos i savjest svih nas prema gradu koji je dominantan i neodvojiv dio kulturnog identiteta zajednice, ali i pojedinca.

Izložba fotografija "Protegni se koliko možeš" - Primjeri degradacije kolektivnih stambenih objekata u Mostaru će se održati 7. 3. 2024 u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača s početkom u 19 sati.

Projekt je nastao u koprodukciji Službe za kulturu Grada Mostara i grupe autorica koju čine: Enida Šetka, Esma Šantić, Martina Milićević, Senada Demirović i Danijela Ucović, uz foto i grafi čki dizajn Ilde Kero.

Izložba koju je podržao Grad Mostar bit će otvorena za posjetitelje 10 dana.