Zvizdić: BiH ostaje posvećena realizaciji Digitalne agende

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić. s premijerima Albanije, Crne Gore, Srbije, Kosova i Makedonije, nazočio je danas 15. Bečkom ekonomskom forumu o temi "Ekonomija susreće politiku - regionalna suradnja kao dio europskih integracija - digitalizacija - premašivanje praznina i šansa za skok u razvoju".

U obraćanju okupljenima, Zvizdić je ocijenio da promjene koje donosi digitalno doba, nove digitalne tehnologije, poput umjetne inteligencije, interneta, velikom brzinom transformiraju sve oblasti života, od ekonomije, obrazovanja do politike i drugih sfera.

Digitalna paradigma

''Živimo u periodu ljudske povijesti koje doživljava digitalnu paradigmu, u kojem se događa pomak od tradicionalne privrede, zasnovane na industrijskoj revoluciji, prema privredi baziranoj na informacijama i podacima koje obrađuju kompjuteri'', dodao je.

Na sve ove izazove, smatra da je teško individualno odgovoriti zbog čega je mišljenja da su suradnja, na međunarodnom i regionalnom nivou, usklađivanje i komplementarne akcije, neophodne da bi sva društva mogla biti konstruktivni dijelovi novog digitalnog doba.

U cilju promoviranja globalnog partnerstva za razvoj, jake posvećenosti integraciji i tranzicijskim procesima u regionu jugoistočne Europe u političkom, ekonomskom i sigurnosnom smislu, postoji potreba, kaže Zvizdić, za ubrzavanjem procesa europskih integracija BiH.

Napomenuo je i da su zemlje regijem u okviru brojnih regionalnih inicijativa, preuzele političku inicijativu i regionalno vlasništvo u procesu aktivnog stvaranja ideja mira, sigurnosti, dobrosusjedske suradnje i ekonomskog razvoja.

Politička odgovornost

''Politička odgovornost leži u osiguranju potrebnih platformi, usvajanjem politika i poduzimanjem akcija na svim nivoima da bismo prvenstveno prepoznali potrebe, a onda i adekvatno reagirali na zahtjeve pojedinaca i društava, ali i poslovnih zajednica'', istaknuo je Zvizdić.

Predsjedavajući Zvizdić je dodao da integracija zemalja zapadnog Balkana u paneuropsko digitalno tržište predstavlja važan segment regionalne suradnje, a podsjećajući da je zapadni Balkan geografski okružen državama članicama EU, naglasio je da povezivanje infrastrukture između EU i zapadnog Balkana, kao i ubrzavanje razvoja u području digitalnih usluga, predstavlja važan prioritet.

Europska komisija je u lipnju 2018. godine, na skupštini u Sofiji, pokrenula Digitalnu agendu za zapadni Balkan koja je dio sveobuhvatne strategije povezivanja regije čija je budućnost u Europskoj uniji, a njen cilj je da podrži tranziciju regiona u digitalnu ekonomiju i donese prednosti digitalne transformacije, kao što su brži ekonomski rast, više radnih mjesta i bolje usluge građanima.

Zvizdić stoga kaže da posvećenost Digitalnoj agendi treba osigurati da građani imaju vještine koje odgovaraju zahtjevima nove ekonomije, ali i pomoći modernizaciji javne uprave, ojačati cyber sigurnost, poboljšati poslovnu klimu i slično.

Realizacija agende

Naglasio je da BiH ostaje posvećena realizaciji te agende, naročito ulaganju u širokopojasnu povezanost, jačanju i razvijanju digitalne infrastrukture, povećanju svijesti o cyber sigurnosti i jačanju cyber prostora, naročito na uspostavi struktura za brzi odgovor, suradnji institucija i razmjeni informacija.

Smatra da je značaj integracije zapadnog Balkana višestruki no identificirao je da su najvažniji rast bruto društvenog proizvoda (BDP), zaposlenost, razvoj inovativnosti i potpuno novih industrija baziranih na digitalnim tehnologijama, ali i segment kreiranje novih obrazovnih politika.

Naime, rezultati istraživanja pokazali su da proces digitalne transformacije stvara ekonomski rast, a tako istraživanje urađeno u 33 zemlje pokazuje da udvostručavanje brzine širokopojasne mreže ima pozitivan utjecaj na ekonomiju, tako što se povećava BDP za 0,3 posto.

''Raduje me vijest da su rezultati istraživanja za zemlje zapadnog Balkana ohrabrujući. Rezultati su pokazali da 10-postotno povećanje indeksa digitalizacije ima pozitivan efekt na ekonomiju kroz rast BDP-a za 0,63 posto na zapadnom Balkanu'', dodao je Zvizdić.

Stoga, smatra da ovaj dodatni ekonomski rast može doprinijeti konvergenciji zapadnog Balkana, s tržištem od oko 18 milijuna stanovnika, da se približi prosjeku Europske unije.

Utjecaj digitalne transformacije

Pozitivan utjecaj digitalne transformacije na produktivnost i zapošljavanje, kaže Zvizdić, može se vidjeti iz rezultata gdje postoje i dokazi da je intenzivnija digitalna transformacija povezana s novim stvaranjem radnih mjesta u proizvodnom sektoru zapadnog Balkana, budući da povećanje nivoa digitalne transformacije za jedan posto odgovara otprilike 1,16 posto povećanju zaposlenosti.

Dodao je i da digitalizacija industrije ne predstavlja samo najbrže rastući trend, već i vrlo značajan izvor razvoja i inovativnosti, a digitalno obrazovanje je vrlo važan segment u ovom procesu.

Osvrnuo se na spremnost BiH i zapadnog Balkana na proces digitalizacije, ističući da su neophodne velike investicije u infrastrukturu, potrebna je suradnja između vlada i EU da bili sigurni da se stvara okruženje pogodno za digitalnu ekonomiju i investicije u ovom sektoru.

''U BiH dosta toga je urađeno u proteklih nekoliko godina, ali naši građani očekuju više od nas, tako da nas čeka još puno posla kako bismo našim građanima dali što bolje digitalne usluge. I mi to moramo ispuniti'', podvukao je.

Neprihvatljivim je nazvao plaćanje velikih troškova rominga, zbog čega je potrebno u narednom periodu riješiti sniženje cijena rominga između zemalja/ekonomija zapadnog Balkana, dodajući da BiH podržava aktivnosti u vezi sa Sporazumom o snižavanju cijena rominga između šest zemalja regije.

Prilika za zaključenje sporazuma

Izrazio je nadu da će naredni digitalni samit koji se održava u Beogradu u travnju naredne godine biti prilika za zaključenje Sporazuma, a da će se kroz njegovu primjenu osigurati opipljivi i pozitivni efekti za građane regiona.

Digitalno obrazovanje smatra važnim segmentom, ali reforme u ovom polju su neophodne što znači da je potrebno više digitalnog obrazovanja u školama i univerzitetima, više dodatnog digitalnog obrazovanja u kompanijama, državnim institucijama i politici, ali i pružanje podrške digitalnoj pripremljenosti malih i srednjih poduzeća jedan je od važnih segmenata.

''IT industrija i startup okruženje u BiH je još u ranoj fazi, ali raduje me vijest da imamo IT kompanije koje pružaju usluge velikim svjetskim kompanijama. Ovdje želim spomenuti startup kompanije iz BiH koje rade IT usluge za svjetske kompanije kao što su Google, Airbus i druge'', kazao je Zvizdić.

Kako je zaključio u obraćanju, trenutno stanje digitalizacije zapadnog Balkana nije na europskom nivou, ali zajedničkim trudom i radom može se doprinijeti razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta u BiH i regiji, saopćeno je danas iz Službe za informiranje Vijeća ministara BiH.