Jedan potres trajao je 32 godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada je potres magnitude 8,5 zatresao indonezijski otok Sumatru, u veljači 1861. godine. od vodenog vala nastradale su tisuće ljudi.

Sada se čini da je taj incident zapravo označio kraj najdužeg ikada zabilježenog potresa koji se podzemljem povlačio nevjerojatne 32 godine. Poznato kao sporo proklizavanje, ove se vrste potresa razvijanju danima, mjesecima ili godinama. A ovaj događaj trajao je dvostruko dulje od prošlog rekordera, pišu znanstvenici u časopisu Nature.

Otkriće takvog sporog potresa daje nadu znanstvenicima da će bolje shvatiti iznenađujuće raznolike načine kretanja naše nemirne planete i smrtonosni potencijal tih tihih događaja koji mogu potaknuti mnogo snažnije potrese, piše National Geographic.

Problematični suptilni pomaci podzemlja

Slično kao i potresi velike brzine, usporeni potresi oslobađaju energiju nastalu iz pomaka tektonskih ploča. Umjesto da energija probije rafalno, polagani potresi vremenom oslobađaju dio po dio pa sami po sebi ne predstavljaju opasnost. Ipak, suptilni pomaci podzemlja potencijalno opterećuju susjedne zone duž rasjeda što bi moglo povećati rizik većeg udara u blizini.

Ostala područja Indonezije već pokazuju razloge za zabrinutost. Južni otok Enggano pomalo prebrzo tone, primjećuje Rishav Mallick, glavni autor nove studije, sa Sveučilišta Nanyang, u Singapuru. Kako pokazuju praćenja, u blizini otoka već je u tijeku usporeni potres.

Kako koralji pomažu u mjerenju

Nova studija oslanja se na neočekivane mjerače Zemljinih pomaka, koraljne grebene. Neke vrste koralja rastu prema gore i zadržavaju se tik ispod površine vode. Ako se voda podigne koralji opet rastu i streme prema gore, padne li razina vode dio koralja izvan vode umire, a potopljeni dio nastavlja rasti. Budući da se koralji nakupljaju u slojevima, kao prirodni mjerači oseke, znanstvenici mogu putem njih jako dobro pratiti promjene razine vode tijekom vremena.

Promjene razine mora mogu proizaći iz čimbenika uzrokovanih klimatskim promjenama, poput otapanja ledenjaka ili promjena u visini krajolika. A u blizini zapadne obale Sumatre, tipovi promjena otkrivaju podzemnu bitku između tektonskih ploča.

Nagli pomak kretanja kopna doveo do potresa

Potres jačine 8,7 zahvatio je Sumatru 2005. godine. U tom se potresu koraljni greben pomaknuo, i koralji, morski ježevi, školjke, rakovi i riba koja se tu zatekla, ležali su mrtvi ili su umirali izloženi na gotovo suhom kopnu, pisao je Aaron Meltzner o svojim iskustvima s terena dok je radio doktorat na CalTechu.

Danas je Meltzner geolog na tehnološkom sveučilištu Nanyang i vratio se proučavati koralje oko Sumatre. U studiji iz 2015. godine, Meltzner i suradnici dokumentirali su nagli pomak kretanja kopna koji je doveo do snažnog potresa 1861. godine, piše Telegram.hr.

Potres posljedica promjenjivog područja

Prije 1829. godine tlo u blizini sela Simeulue tonulo je milimetar do dva godišnje. A onda je stopa skočila na oko 10 milimetara, sve dok potres 1861. godine nije zatresao regiju. Prvo su smatrali da je potres posljedica promjenjivog područja u kojem se sudaraju dvije tektonske ploče ali nisu bili sigurni što je uzrok.

A 2016. godine Mallick je ponovno proučavao podatke o koraljima. Ustanovio je da je brza promjena uzrokovama oslobađanjem naprezanja nastalog usporenim potresom.

Usporeni potresi su vrlo različiti

Polagani potresi prepoznaju se tek od kasnih devedesetih godina i bili su prvo uočeni na pacifičkom sjeverozapadu Sjeverne Amerike i u regiji Nankai kod japanske obale. Tromo oslobađanje energije znači uzrokovanje suptilnih pomaka na površini pa oni nisu bili otkriveni dok se GPS tehnologija nije dovoljno poboljšala da ih zabilježi.

Usporeni potresi su vrlo različiti. U Cascadiji i Nankaiju spori potresi su redoviti, svakih 14 mjeseci u Cascadiji i svaka tri do 6 mjeseci u Nankaiju. Na oba mjesta ove dugotrajne potrese prati mnoštvo malih potresa poznatih kao podrhtavanje tla.

Trajanje sporih potresa može se uvelike razlikovati. Na Aljasci je otkriven događaj koji je trajao najmanje devet godina, a tek 2004. godine kada je prestalo, geolozi su shvatili što je bilo, kaže Mallick. Novootkriveni događaj u blizini Sumatre ukazuje na to kako usporeni potresi mogu dugo trajati.

Polako klizanje prethodilo najjačim potresima

Razumijevanje ovih sporih događaja presudno je za razumijevanje potencijalnih rizika koji oni predstavljaju zbog pokretanja jačih potresa. Polako klizanje prethodilo je mnogim najjačim potresima ikada zabilježenima, kao potres iz 2004. godine Sumatra-Adaman, magnitude 9,1 stupnja, japanski potres magnitude 9,1 Tohoku iz 2011. godine i čileanski potres Iquiguea magnitude 8,2 iz 2014. godine.

Ne dovodi svaki polagani potres do velikog potresa. Dokazi rastu ali su ipak ograničeni na nekoliko slučajeva. Uhvatiti dutrajni potres na djelu nije lako. GPS je beskoristan duboko na morskome dnu jer signal ne prodire tako duboko kroz vodu. Na nekoliko mjesta na Zemlji, kao u Indoneziji, koralji nose prirodne zapise o takvim kretanjima.

Instrumenti kojima se spora kretanja prate su skupi. “Kada god pomislimo da razumijemo tektoniku, Zemlja nas opet iznenadi . Što više podataka prikupljamo, to imamo više iznenađenja”, kaže Emma Hill, geologinja sa singapurskog sveučilišta Nanyang.