Test
Tko je Karl Fagerstrom i kako se utvrđuje stupanj ovisnosti o nikotinu?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Klinički psiholog Karl Fagerstrom se već tijekom sedamdesetih godina aktivno zalagao za prestanak pušenja, i to korištenjem nikotina kao zamjenske terapije za pušače. Ovaj Šveđanin je izmislio Fagerstrom test kojim se utvrđuje stupanj ovisnosti o nikotinu, koji danas u svijetu koristi većina zdravstvenih institucija.
U vrijeme kada je utvrđeno da je nikotin ključni sastojak koji pušače vodi u ovisnost od cigareta, medicinski eksperti razmatrali su opcije kako ga „preobratiti“ u dio rješenja koji će pomoći milijunima pušača da se jednom zauvijek odreknu pušenja. Bilo je to već sedamdesetih godina kada je nikotinska zamjenska terapija (nicotine replacement therapy – NRT) poslužila da se pušačima ponudi isporuka nikotina u manje štetnim oblicima – kao što su žvake, flasteri ili tablete. Dostupni podaci sugeriraju da nikotin, ako se uzima bez ostalih štetnih sastojaka koji se nalaze u duhanskom dimu, nema kancerogeno djelovanje i ima drastično manje štetne posljedice. A koliki je stupanj ovisnosti o nikotinu, pokazuje test profesora Fagerstroma.
Rješenje testa je nula bodova
Postoji mnogo upitnika kojima se utvrđuje stupanj ovisnosti o nikotinu, ali najčešće korišteni je onaj koji je prije skoro 50 godina uveo upravo Fagerstrom. Sastoji se od šest ključnih pitanja pri čemu je potrebno skupiti što manje poena nakon čega se, u težim oblicima ovisnosti, pacijentima preporučivala nikotinska zamjenska terapija i dodatni liječnički pregledi. Iako je ovisnost o nikotinu definirana kao niz kognitivnih, bihevioralnih i psiholoških simptoma, potrebno je što ranije utvrditi njen nivo kako bi se spriječile štetne posljedice kod odvikavanja.
U NASTAVKU TEKSTA URADITE TEST!
Test nije zastario, ali ni nikotinska zamjenska terapija više nije jedino rješenje za pušače
Više od pola stoljeća u temi, nagrađivan od SZO za izuzetan doprinos u oblasti kontrole pušenja, profesor Karl Fagerstrom danas se najviše zanima za razumijevanje pozitivnih efekata nikotina u reduciranju pušenja i izloženosti štetnim materijama, za one koji ne prestanu pušiti. Riječju, za koncept smanjenja štete koji,kako kaže, i dalje izaziva kontroverze, ali Fagerstrom smatra da se može prihvatiti kao „prirodan slijed“ u rješenju problema za pušače. Kao primjere zemalja koje su već uspješno prihvatile koncept smanjenja štete, on navodi Veliku Britaniju koja podržava elektronske cigarete i Japan u kome su najpopularniji uređaji koji zagrijavaju a ne sagorijevaju duhan, kao vidove manje štetnog načina konzumiranja nikotina.
Da li je nikotinska zamjenska terapija zaživjela među pušačima?
Proizvodi koji služe kao nikotinska zamjenska terapija –žvake, flasteri ili tablete, regulirani su od strane Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) s ciljem da pomognu pušačima da ostave cigarete. Posljednjih godina, FDA je proširila razmatranje i za proizvode koji su na bazi duhana i sadrže nikotin, ali je izloženost štetnim materijama prilikom njihovog korištenja značajno smanjena. Fagerstrom podsjeća da trenutno samo dva proizvoda imaju suglasnost FDA da su proizvodi modificiranog rizika. Samo jedan takav proizvod je prisutan i na domaćem tržištu. Fagerstrom ukazuje i na to da statistika potvrđuje da se posljednjih godina broj pušača klasičnih cigareta smanjuje u korist alternativnih proizvoda koji sadrže nikotin.
"Elektronske cigarete su posljednjih godina popularne u pomoći pušačima prilikom odricanja od klasičnih cigareta“, kaže Fagerstrom i ukazuje da i uređaji koji zagrijavaju duhan svoju popularnost doživljavaju zato što oponašaju ritual pušenja, „ali su manje štetne"
"Pušači sada više nego ikad ranije imaju mogućnost izabrati proizvode koji su slični cigaretama", zaključuje Fagerstrom koji kaže da se:„ključna bitka u konceptu smanjenja štete vodi oko toga da li je nikotin taj koji će biti iskorijenjen ili prihvaćen“.
Provjerite da li ste ovisnik o nikotinu: Fagerstrom test otklanja dileme
Ovaj test utvrđuje stupanj ovisnosti koji osoba razvija prema nikotinu, a na osnovu navika prilikom pušenja. Samim tim, namijenjen je isključivo punoljetnim pušačima i širom svijeta se koristi kako bi se, ako postoji, utvrdio stupanj ovisnosti o nikotinu, ali i posljedično preporučili mehanizmi za odvikavanje, kao što je nikotinska zamjenska terapija (NRT).
Test je još 1978. godine ustanovio švedski liječnik, dr Karl Fagerstrom.Nikotin nije bez rizika jer izaziva ovisnost, ali je pogrešno vjerovanje da je on glavni uzrok nastanka pušačkih bolesti.
REZULTATI:
Između sedam i 10 poena – razvijena visoka ovisnost o nikotinu
Od četiri do šest poena–relativno razvijena ovisnost o nikotinu
Manje od četiri poena – nizak stupanj ovisnosti o nikotinu
Rezultat koji donosi 0 poena ukazuje da ne postoji razvijena ovisnost o nikotinu, dok maksimalni rezultatom 10 poena ukazuje na veoma visok stupanj ovisnosti.
Nakon popunjavanja testa, preporuka ispitanicima u to vrijeme je bila da, kako stupanj ovisnosti raste, trebaju se upoznati s načinima odvikavanja i preporuke za nikotinsku zamjensku terapiju (NRT).
Dodatna preporuka je da je za rezultate koji nose više od četiri poena potrebno obaviti i liječničke preglede. Profesor Karl Fagerstrom, koji je praktično izmislio ovaj test, posljednjih godina se zalaže za nove vidove manje štetnog načina konzumiranja nikotina i koncept "smanjenja štete" koji su pojedine zemlje u svijetu već usvojile –Velika Britanija koja podržava elektronske cigarete ili Japan u kome su zastupljeni uređaji koji zagrijavaju a ne sagorijevaju duhan.