U Mostaru znanstveni skup o 100 godina od humanitarne katastrofe u Hercegovini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstveni skup u povodu stote obljetnice humanitarne akcije spašavanja gladne djece iz Hercegovine održan je u petak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Katastrofalna glad pogodila je Hercegovinu 1917. i 1918. godine, a najugroženija su bila djeca. Fra Didak Buntić organizirao je humanitarnu akciju zbrinjavanja djece u obiteljima, najviše u Slavoniji i Srijemu.

U izjavi za medije znanstveni savjetnik iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba Zlatko Matijević rekao je kako je fra Didak bio otac i majka hercegovačkom narodu.

"Za vrijeme Prvog svjetskog rada u Hercegovini je vladala velika glad, a fra Didak Buntić je osoba koja je svojim autoritetom, akcijama, spasio veliki broj djece", rekao je Matijević. Po njegovim riječima, fra Didak je bio veliki humanist, važan katolički svećenik, redovnik, a iza sebe je ostavio značajne tragove i kao svećenik i kao čovjek.

Stjepan Matković s Hrvatskog instituta za povijest kazao je kako je fra Didak Buntić odigrao ključnu ulogu u organizaciji zahtjevne humanitarne akcije prebacivanja tisuća djece u Hrvatsku.

"Preseljavanje hercegovačke djece na područje tadašnje Banske Hrvatske je specifičan trenutak Prvog svjetskog rata kada se pokazalo kako se prostor Hercegovine i Banske Hrvatske može povezati kroz veliku humanitarnu akciju. Rijetke su zemlje u Europi koje su svjedočile jednom takvom pothvatu", naglasio je Matković.

Dodao je kako su u slavonske obitelji smještana djeca sa šireg područja Bosne i Hercegovine, a među kojim je bio i značajan broj pravoslavne i muslimanske djece. "Točan broj djece nije moguće utvrditi, a najviše se barata brojkom od 17.000 djece", istaknuo je.

Govoreći o okolnostima koje su dovele do humanitarne katastrofe, fra Robert Jović rekao je kako je jedan od uzroka gladi bio odsutnost muške radne snage, jer je većina muškaraca bila u ratu.

"Prema sačuvanim podacima 1180 muškaraca s prostora Mostarsko-duvanjske biskupije poginulo je u Prvom svjetskom ratu, a s obzirom na izgubljene matične knjige i knjige umrlih ta je brojka vjerojatno puno veća i iznosi oko 2000, što je stravičan podatak", kazao je fra Robert.

Dodao je kako su prema podacima matičnih knjiga u to vrijeme od gladi umrle 402 osobe, a ako se tome pribroje osobe koje nisu upisane ta brojka bi mogla iznositi i do 600 osoba. Pred kraj Prvog svjetskog rada pojavila se i španjolska gripa koja je širom Europe odnijela milijune života.

"Na području zapadne Hercegovine od španjolske gripe umrlo je 3179 osoba. To je dvostruko više nego ukupan broj žrtva poginulih vojnika i umrlih od gladi. Kada se sve zbroji, imamo jednu tragičnu demografsku situaciju za vrijeme i pred kraj Prvog svjetskog rata i stoga je fra Didakova ideja da spasi najslabije tako velika i značajna", dodao je.

Organizatori znanstvenog skupa su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, HKUD "Didak" i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba.