Arheološki nalazi potvrdili ostatke arhitekture i temelja Fatime kadun džamije na Carini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Arheolozi Adnan Muhtarević i Mirsad Avdić nedavno su na adresu Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Mostar dostavili elaborat o izvršenim arheološkim istraživanjima lokaliteta Fatime kadun džamije na Carini.

Definirali strukturu džamije

Naime, oni su arheološka istraživanja ovog lokaliteta izvršili u dvije etape, sredinom srpnja i krajem prosinca 2023. godine, prenosi Preporod.info. 

Rezultati istraživanja nedvojbeno su definirali arhitekturu džamije i ostatke temelja od sjevernog, istočnog, zapadnog i južnog zida.

Pronađene kamene strukture bile su vezane krečnim malterom sa dodacima majdanskog, krupnijeg pijeska. Fotogeometrijom su utvrdili da se pronađeni ostaci temelja slažu sa mapiranom lokacijom džamije.

U te svrhe korišteni su geodetski snimci iz perioda Austrougarske vladavine u Mostaru na osnovu čega je utvrđeno da se jedan dio džamije nalazi ispod prometnice, kao i dio osnova munare, što se jasno uočava na skicama koje su tim povodom izradili sarajevski arheolozi.

Između Kazazića i Demirovića sokaka

Džamija Fatime kadune se prvi put spominje 1620. godine u zakladnici Ahmeda sina Ferhatova, kojom prilikom je spomenut njen imam. Sagrađena je, tvrde arheolozi, svakako ranije, vjerojatno u prethodnom stoljeću.

Nalazila na Carini između Kazazića i Demirovića sokaka. Podigla ju je Fatima kaduna, kćerka Mesih Čelebijine, pa je po njoj i dobila naziv.

Uz nju se nalazila munara četvrtastog oblika visoka oko 10 m. Ispred se nalazila česma a uokolo harem, što je bila uobičajena slika za skoro svaku džamiju.

Iako vrijedan povijesni spomenik doživjela je sudbinu mnogih starih džamija u Mostaru. Po nalogu tadašnje vlasti, srušena je 1947. godine, iako se radilo o vrijednom kulturno-povijesnom spomeniku, a da nije bilo plana da se na tom mjestu sagradi neka druga zgrada.

Kako tvrde arheolozi, tek je kasnije na ostacima njenog harema sagrađen Dom zdravlja i javna knjižnica.

MIZ Mostar posljednjih desetljeća intezivno vrši potreben administrativno pravne radnje za njezinu obnovu.

Rezultati arheoloških istraživanja, nedvojbeno bi trebali ubrzati taj proces.