Bez jake znanosti nema razvijenog, modernog i europskog društva
Neum

Bez jake znanosti nema razvijenog, modernog i europskog društva

Sci-Tech / Znanost | 20. 04. 2023. u 14:53 Bljesak.info / Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Harmonizacija kvalitete visokog obrazovanja na svim sveučilištima u Bosni i Hercegovini mora biti apsolutni prioritet - smatra ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs.

Dodaje kako je Europa stvorila jedinstven europski istraživački prostor te kako stvara jedinstven obrazovni prostor i ide ka udruživanju europskih sveučilišta, zbog čega rascjepkanost nije dobra.

Svi moraju biti jednake kvalitete

''Nitko ne želi propitkivati gdje je neki doktor završio medicinu, na kojem fakultetu ili sveučilištu. Svi moraju biti jednake kvalitete. Isto vrijedi i za inženjere i za sve ostale. Visoko obrazovanje mora težiti vrhunskoj kvaliteti koja mora biti ostvariva i ostvarena u svim institucijama koje to pružaju mladim naraštajima'', napominje hrvatski ministar.

Podvukao je kako je isto stanje i sa istraživanjima koja, kada su rascjepkana i paralelna, umanjuju mogućnost rezultata, a moraju biti u funkciji društva.

''Nadam se da će ovaj segment u BiH, posebno kada govorimo o pridruživanju Europskoj uniji, rukovoditi tim smjernicama i da će se uspostaviti krovna institucija kontrole kvalitete visokog obrazovanja i povezivanja istraživačkih potencijala Bosne i Hercegovine'', istaknuo je Fuchs.  

Iskorak

Još je napomenuo kako će šesta međunarodna znanstveno-stručna konferencija pod nazivom "Uloga znanosti u procesu integracija Bosne i Hercegovine" koja je danas počela u Neumu sigurno doprinijeti tomu da Bosna i Hercegovina konsolidira svoj korpus u smislu pregovaranja prema Europskoj uniji.

''Svih šest znanstvenih konferencija u Neumu posvećene su Bosni i Hercegovini i perspektivi Bosne i Hercegovine na putu u Europsku uniju. Ova šesta konferencija posvećena je znanosti, perspektivi Bosne i Hercegovine promatrajući je kroz znanstveni kapacitet, znanstvenu izvrsnost i znanstvenu mogućnost'', rekao je novinarima rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić.

Kaže kako su organizatori ovom konferencijom željeli afirmirati znanost kao novi strateški iskorak Bosne i Hercegovine na putu u Europsku uniju u svjetlu pristupa ili pristupnih pregovora.

''Mi polazimo od toga da nema razvijenog, modernog, europskog društva bez jake znanosti, izvrsnih istraživanja koja će generirati razvoj ovog društva. Ovom konferencijom želimo pozvati na konsenzus svih dionika u procesu oblikovanja, dizajniranja europske budućnosti Bosne i Hercegovine, na konsenzus o ulozi znanosti, jer nećemo biti europsko društvo, moderno i razvijeno, ukoliko 'decision makeri' i svi drugi ne shvate koliko je važno ulagati u znanost'', tvrdi rektor Tomić.

Podsjeća kako su danas u Neum pozvali prijatelje iz BiH, Hrvatske i Europe da pričaju o perspektivi te je izrazio uvjerenje da će na kraju radnog dana imati jasniju sliku, jasnije poglede, ali biti i odlučniji u smislu afirmiranja znanstvene izvrsnosti koja treba dalje afirmirati bh. društvo.

Obrazovanje u krizi

Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH akademik Mladen Bevanda podsjetio je kako je ova akademija nedavno upriličila znanstveno-stručni skup u Mostaru na kojemu su sudjelovali akademici iz sve četiri akademije u BiH, tri s nacionalnim obilježjem i predstavnica ANU BiH.

''Tema rasprave bila je odgoj i obrazovanje, znanost i kultura, most suradnje među ljudima i narodima. Ne može biti aktualnija tema. Zaključeno je, između ostaloga, da uistinu i znanost i izobrazba trebaju biti most među ljudima i narodima i da ne priliči rušiti već uspostavljene mostove, nego treba graditi nove. Novi se grade s povjerenjem, sporazumom i dogovorom. Mislim da nam toga manjka'', ustvrdio je akademik Bevanda.

Kad je riječ o stanju znanosti i izobrazbe u Bosni i Hercegovini, Bevanda je rekao kako je obrazovanje na svim razinama možda u stanovitoj krizi jer su izdvajanja za znanost i znanstveno istraživački rad minimalna.

''Mi rušimo našu tradiciju, našu baštinu, a kulturna baština je nadahnuće za sve. Mi forsiramo robotizaciju, digitalizaciju, umjetnu inteligenciju itd. Gdje nam je čovjek? Zanemarujemo čovjeka, njegove vrijednosti, odgovornosti, dužnosti i njegovu slobodu'', zaključio je akademik Bevanda.

Kopirati
Drag cursor here to close