Ugrožena vrsta

Čovječjoj ribici u rijeci Trebišnjici prijeti nestanak

Livorne je ukazao na činjenicu da je pravo čudo što čovječija ribica uopće opstaje, s obzirom na to kolika su zagađenja.
Sci-Tech / Znanost | 07. 09. 2018. u 09:10 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: PR / Čovječja ribica

Čovječjoj ribici prijeti nestanak, prvenstveno zbog djelovanja čovjeka koji konstantno zagađuje vodu, njeno prirodno stanište, poručio je istraživač Brian Livorne tijekom predavanja "Bazen rijeke Trebišnjice - nestajanje carstva čovječije ribice", koje je održano u Muzeju Hercegovine u Trebinju.

Livorne je ukazao na činjenicu da je pravo čudo što čovječija ribica uopće opstaje, s obzirom na to kolika su zagađenja.

On je pojasnio da zaštita čovječje ribice nije jednostavan posao, ali da postoje primjeri uspješne zaštite iz njegove i prakse njegovih suradnika, što će, kako je rekao, i ubuduće raditi.

"Mi ćemo se potruditi da zaštitimo čovječiju ribicu, bez obzira na to da li ćemo imati podršku službenih institucija ili ne", naveo je Livorne, koji je slično predavanje u Trebinju održao i prije pet godina.

On je naveo da čovječja ribica živi na dubini od oko 100 metara i da je njen životni vijek do 120 godina jer je njen organizam "takva biotehnologija o kojoj čovjek može samo sanjati".

Livorne je rekao da je predavanje priredio zbog gotovo svakodnevnih zahtjeva Trebinjaca koji su željeli čuti nešto novo o istraživanjima koja duže od dvije desetljeća provodi na području sliva Trebišnjice.

Posebnu zahvalnost uputio je Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa i Speleološkom društvu "Zelena brda" iz Trebinja, koji mu sve vrijeme pružaju podršku i pomažu projektnom timu na zaštiti ove endemske vrste.

"Njihova podrška nam je uvijek dobrodošla jer članovi tima svaki put kada se spuste u vodu, da dođu do nekih novih podataka o čovječjoj ribici, riskiraju svoj život", rekao je Livorn.

Predavanje su organizovali Društvo za zaštitu krša iz Plimoutha iz Velike Britanije, Speleološko društvo "Zelena brda" iz Trebinja i Društvo za istraživanje pećina iz Budimpešte iz Mađarske u suradnji sa trebinjskim Muzejom Hercegovine.

Kopirati
Drag cursor here to close