Čudovište iz Loch Nessa mogla bi biti velika jegulja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstvenici s Novog Zelanda zaključili su kako bi "čudovište iz jezera Loch Ness" zapravo moglo biti velika jegulja.

Analizirali su DNA iz 250 uzoraka vode iz Loch Nessa i uspjeli opisati 3 tisuće životinjskih vrsta, među ostalim i sve vrste ribe za koju je poznato da žive u najpoznatijem škotskom jezeru.

Tragova čudovištu nema, ali - jegulja ima.

''Jegulje su obično duge od 120 do 180 centimetara. Moguće je da poneke jedinke narastu 50 posto ili čak više od toga. No, nitko ih nikad nije uhvatio ni fotografirao, postoje samo anegdote. Moguće je da postoje goleme jegulje, no to ovisi o tome što za vas znači golemo?'', kaže profesor na Sveučilištu Otago Neill Gemmell.

Prema jednoj teoriji, "Nessie" je zapravo plesiosaur, vrsta dinosaura koji živi u vodi, čiji su ostaci pronađeni u blizini jezera. No, ta teorija je vrlo nategnuta, s obzirom da je Loch Ness nastao krajem posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 12 tisuća godina, dok su pronađeni fosili stari 150 milijuna godina.

Znanstvenici su testirali i teorije da je Nessie golemi reptil ili jako velika riba, no ništa od toga nisu uspjeli potvrditi.

"Možda smo nešto propustili. Možda smo uzimali uzorke na pogrešnim mjestima i u krivo doba godine", tvrdi profesor Gemmell.

Njegov osobni favorit, dodaje - "je teorija da je Nessie vanzemaljac i da zbog toga nema DNA".

No, s obzirom da je u Loch Nessu oko sedam milijardi kubnih metara vode, možda im se Nessie ipak samo - dobro sakrila.