Dan znanosti u Mostaru: Znanost je najzanemarenija, zato smo u problemu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Mislim da je znanost najzanemarenija. Zbog toga smo u problemu. Stalno se naglasak stavlja na obrazovanje ili ono što je možda kvazi obrazovanje ili kvazi sustav koji imamo u Bosni i Hercegovini. Jedan od najboljih načina da se ozdravi obrazovni sustav jeste da se kroz znanstveni i istraživački rad pozicioniramo kao mjesto rada'', rekao je Marko Antonio Brkić, savjetnik federalne ministrice obrazovanja i znanosti u povodu obilježavanja Dana znanosti u Mostaru 11. prosinca 2024.

Mjesto gdje će se nobelovci ostvarivati

Naime, kod biste nobelovca Vladimira Preloga (Park nobelovaca) u Mostaru, u srijedu je položeno cvijeće te je izražena želja da i BiH postane mjesto gdje će se nobelovci ne samo rađati, nego i ostvarivati.

''Treba nam takav ambijent i takvi kapaciteti da znanost konačno dobije perspektivu'', dodao je Brkić.

O značaju znanosti i obilježavanja ovog dana govorio je Miljan Rupar, nastavnik fizike na UWC u Mostaru

''Bitno je promovirati znanost u našem gradu i u državi. Istraživanja su nedavno pokazala da naši studenti i učenici imaju jako loše rezultate iz predmeta prirodnih znanosti, fizike, matematike.  Kod nas se novac najmanje ulaže u znanost. U našim srednjim školama, na primjer, ne postoje praktična nastava. Ne postoje promocija znanosti na  način kako bi se trebalo raditi'', rekao je Rupar.

Nedostaje motivacije ljudi

Brkić je u Mostaru istaknuo da ''novca i ne nedostaje toliko, koliko nedostaje motivacije kod ljudi koji nose ključne procese u razvoju obrazovnih i znanstvenih sustava, a onda posljedično i cijelog društva.''

Inače, Bosna i Hercegovina izdvaja oko 0,18 posto bruto društvenog proizvoda za znanost, a po strategiji razvoja Federacije predviđeno je da do 2027. godine izdvajamo 1,85 posto. 

''Bilo bi od ključne važnosti da oni koji donose odluke prepoznaju i sredstva koja su predviđena za razvoj i istraživanja omoguće onima koji žele ovdje raditi. Mladi istraživači odlaze i dobivaju stipendije diljem Europe, te postižu sjajne rezultate'', rekao je Marko Antonio Brkić.

Podsjetio je da je Vladimir Prelog doktorirao s 23 godine, ali u Pragu.

''Stoljeće nakon toga mi nismo u mogućnosti ostvariti uvjete za postizanje vrhunskih rezultata'', dodaje savjetnik federalne ministrice obrazovanja i znanosti uz pojašnjenje ''ako nastavnici, učitelji i profesori nisu motivirani, onda se urušava cijeli sustav.''

''Problem su oni koji upravljaju i način kako se novac raspoređuje, te prioriteti. Bojim se da nam prioriteti nisu dobro definirani'', zaključio je Brkić.