Eksperiment koji bi mogao ljudima omogućiti da žive 130 godina u tijelu dvadesetogodišnjaka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstvenici sa Harvarda pokrenuli su eksperimente na psima i tvrde da ih mogu učiniti mlađima, dodajući nove DNK instrukcije njihovim tijelima.

Startup na Sveučilištu Harvard počeo je sa preliminarnim istraživanjima na psima rase bigl, a kako kažu, jednog dana će možda moći raditi i na ljudima. Zasnivaju svoj rad na prethodnim istraživanjima u kojima su mijenjani geni u jednostavnim organizmima, poput crva i muha, što je dupliralo njihov životni vijek.

Ranija istraživanja su također pokazala da davanje transfuzija krvi starijim miševima od mlađih, može obnoviti neke biomarkere na razini mlađih.

''Već smo izveli dosta proba na miševima i sada radimo na psima, a onda ćemo početi na ljudima“, rekao je jedan od osnivača programa, američki genetičar George Church, prenosi Daily mail. Kako je rekao, sam će se prijaviti za testiranje ako se pokaže da je sigurno. Church je najavio da je cilj istraživanja „tijelo i um osobe od 22 godine, ali sa iskustvom čovjeka koji je živio 130 godina“.

Kompanija je poznata po privatnosti, ali dokumente koje je pribavio „MIT Technology reviewu“, pokazuju da su testirali svoju genetsku terapiju na četiri psa sa „Tufts“ škole za veterinu u Bostonu.

Kako je Church ranije rekao, čak i da genetska terapija reverzije procesa starenja ne bude radila na ljudima, i dalje bi mogla biti profitabilna za upotrebu na psima.

''Psi su posebno tržište. To nije samo veliki organizam sličan ljudima. To je nešto za što će ljudi platiti, a procesi sa dozvolama su mnogo brži. Uradit ćemo testiranja na psima i to će biti proizvod koji će platiti skaliranje za testiranje na ljudima“, objasnio je Church poslovnu strategiju.

Startup kompanija je već dobila subvenciju od američke komande za specijalne operacije, kako bi se pozabavila „obogaćivanjem“ vojnih pasa.

Laboratorij je 2015. godine počeo sa podmlađivanjem miševa, koristeći genetsku terapiju i moćnu alatku za modificiranje gena „CRISPR“. Uz pomoć nje genetičari unose DNK instrukcije u virus, koji onda odlazi u stanice životinja i odnosi informacije do hromozoma. Testirano je preko 60 različitih genetskih terapija na miševima.

Ranija istraživanja su pokazala da je kod nekih pasa poboljšano funkcioniranje srca, samo nekoliko tjedana nakon što im je dan „čudotvoran lijek“ rapamicin, što je navelo na mogućnost produženja životnog vijeka.

Rapamicin je bakterijski nusproizvod koji je pronađen u zemljištu na Uskršnjom otoku. Već se koristi u transplantacijama kako bi se spriječilo odbacivanje organa, a znanstvenici tvrde da može poboljšati učenje i spriječiti opadanje kognitivnih sposobnosti.