ICT, izvoz i pametna poljoprivreda: Što čeka BiH do 2030.?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Konferencija "Horizon 2030: Prilika, ali i opasnost za Bosnu i Hercegovinu", koja je okupila vodeće stručnjake, predstavnike gospodarstva, akademske zajednice i ICT sektora s ciljem razmatranja prilika i izazova koji očekuju BiH do 2030. godine održana je u utorak na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru (FSRE SUM).

Prilika u Bosni i Hercegovini ima mnogo

Profesor FSRE SUM-a Igor Jurčić istaknuo je kako prilika u Bosni i Hercegovini ima mnogo.

''Prilike su brojne, ali mislim da ih jako malo koristimo, zato i jesmo organizirali i napravili ovu konferenciju kako bismo ukazali koje prilike, kao mala i dosta fleksibilna država, imamo iz područja ICT-a, iz područja izvoza, ali koje baš i ne koristimo u najboljem smislu'' - kazao je Jurčić.

Dodao je kako svijet sve više postaje globalno selo, što navodi kao opasnosti.

''Svijet postaje mjesto gdje se ono lokalno gubi i primjenom vrlo skoro dolazeće šeste generacije mobilnih sustava, a mi još nismo implementirali ni 5G, jednostavno putem satelita bit ćete dostupni uvijek i svugdje, tako da lokalno postaje manje bitno, a globalno postaje ključ. Mi kao mala država možemo se fleksibilno orijentirati i napraviti primjenu u segmentu informatike i telekomunikacija. Imamo jako puno tvrtki koje rade za izvoz, ali to je još uvijek malo s obzirom koliki je potencijal i koliko imamo pametnih i sposobnih ljudi'' - kazao je Jurčić.

Pametna poljoprivreda

Jedan od potencijala, navodi, je pametna poljoprivreda.

''To je potencijal i za Bosnu i Hercegovinu, ali i kao izvozni informatički proizvod za druge države'' - kazao je Jurčić.

Direktor BHIng-a Zlatko Berbić kazao je kako ljudski faktor utječe na izazove i prilike u velikoj mjeri.

''Inženjeri pomjeraju granice ako dobiju šansu. Ako se samo prepustimo politici, dođemo negdje gdje smo sada došli. Inženjeri imaju šansu kada su problemi u pitanju jer daju rješenja. Moramo dati novi poticaj za mlade ljude, a poticaj će doći ako umrežimo i mlade ljude i akademiju pa da ih zajedno i u obrazovanju pripremamo za ono što je praksa. To je cilj ovih konferencija'' - kazao je Berbić.

Projekt ''Ja BiH naše''

Direktorica Sektora ekonomsko-pravnih poslova Gospodarske komore FBiH Mia Glamuzina prezentirala je projekt "Ja BiH naše".

''To je projekt koji smo radili u ovoj godini i na taj način pokušali smo brendirati domaći proizvod i potaknuti proizvodnju i potrošnju domaćih proizvoda, naravno na način da naš potrošač ili kupac prepozna ono što je proizvedeno u našoj državi, da prednost tome i na taj način potakne zadržavanje BDP-a unutar granica BiH'' - kazala je Berbić.

Tema prvog panela bila je "Izvoz 2030 - Šanse i rizici za BH ekonomiju", a panelisti su bili Mia Glamuzina i Armin Hodžić iz Gospodarske komore FBiH, Filip Ćubela (Aluminij Industrija Mostar), Ivan Grizelj (Violeta/Lasta), Božo Goluža (FEAL Široki Brijeg), Miroslav Nikolić (EP HZ HB Mostar), a moderator je bio direktor BHIng-a Zlatko Berbić.

Digitalna snaga BiH - Kako ICT oblikuje našu budućnost

Na drugom panelu na temu "Digitalna snaga BiH - Kako ICT oblikuje našu budućnost" govorili su Edvin Škaljo (UNSA i IO IK FBiH), Dario Jurčić (NSoft), Miljenko Buhač (Asocijacija poduzetnika Hercegovine), Merim Halilović (diVisionAgro d.o.o.) i prodekan za digitalizaciju FSRE-a Ivan Markić.

Također, u sklopu ovog događaja održan je i workshop "Art/Design i nove tehnologije - Primjeri i radionica iz prakse" na kojem je predavala Edina Selesković.

Konferencija "Horizon 2030" pružila je jedinstvenu priliku za razmjenu znanja, iskustava i ideja o ključnim izazovima i prilikama za budućnost BiH. Diskusije o izvozu, digitalizaciji i inovacijama otvorile su nove perspektive za ekonomiju, tehnologiju i kreativne industrije.

Projekt je podržalo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Fond za zaštitu okoliša FBiH, što dodatno potvrđuje njegov značaj u promoviranju održivog razvoja i tehnološkog napretka.