Hrvatska akademija prohodala, ali bez krova  

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Akademija je prohodala. Ima kakav takav prostor i ima jednu pozitivnu percepciju u javnosti. Stambeno pitanje još nije definitivno riješeno. Ono se traži i postoji naglašena dobra volja Grada Mostara, Sveučilišta i uopće zajednice da nam se da prikladan prostor koji jedna akademija i zaslužuje kao najviša nacionalna ustanova'', rekao je za FTV akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini.

Kaže kako je Akademija u procesu realizacije vizije te da je utemeljeno šest razreda te povjerenstva. Govoreći o financiranju rekao je kako nisu na proračunu.

"Mi nismo više baš tako u prilici da moljakamo, mada još uvijek naravno moljakamo, jer nismo na proračunu niti Federacije niti ministarskog Vijeća, a niti kantona. Međutim, dopisima, razmjenama i osjećajem važnosti koju kantonalni ministri osjećaju prema tome mi imamo stanovita sredstva. A sredstva priskrbimo također i u izradi projekata. Sad zasad, za osnovno imamo pokrivena sredstva. Održavamo se. S tim da vjerujemo da ćemo jednog dana doći na proračune i kantona i Federacije, a ja se nadam i Vijeća ministara BiH'', rekao je akademik bevanda.

Rekao je kako još uvijek nisu ušli unutar Europske zajednice akademija, gdje ima ''negdje 44 nacionalne i 7-8 drugih akademija''.

''Za sada, uspostavljanje saradnje sa HAZU Hrvatske i sa još nekim akademijama u BiH i suradnjom sa još nekim akademijama koje su na putu, kao i sa sveučilištima i univerzitetima, sa nekim zajednicama i udrugama, sve to stvara pretpostavke da mi našu viziju polako ostvarujemo", rekao je, između ostalog, Bevanda.

Kaže da je HAZU Akademija sa hrvatskim predznakom, ali da nije osjetio bilo kakav politički utjecaj.

"Mi smo uistinu nepolitička, nestranačka. Mi smo općenarodna ustanova i imamo autonomiju. Misija akademija je da se one očituju o bitnim nacionalnim pitanjima, ali i o bitnim pitanjima razvoja jedne cijele zajednice kao što je BiH. Mi smo u 2-3 navrata svoje mišljenje iskazivali na međunarodnim konferencijama koje se organiziraju u Neumu, na našim okruglim stolovima, u našim časopisima, a imali smo i 2-3 okrugla stola znanstvenog skupa jer je danas za sva tri naroda goruće pitanje demografsko pitanje'', naveo je.

O trenutnoj političkoj situaciji u BiH Bevanda kaže da je dosta sumorna.

"Mislim da je kriza ideja. Za plod treba sjeme, a za djela treba misao i ideja. Čini mi se da nema misli, nema teza, ideja. Možda i ima, ali možda nisu dobro artikulirane. Nema povjerenja, nema pravog, iskrenog, otvorenog dijaloga. Mislim da je to greška. I previše se uzdamo u protektore, u staratelje, skrbnike, a dobro znate kome se staratelji, protektori, skrbnici određuju. Mislim da su BiH i njeni narodi toliko zreli da mogu sami o svojoj sudbini odlučivati'', rekao je ovaj akademik.

Ističe da političko zlo još nije sišlo među narode, te da ga to ohrabruje.

"Apsolutno je moguće pomiriti etničko i građansko u BiH, ali se nijedno ne može apsolutizirati, niti za tim ima potrebe. Mi 25 godina živimo u jednom sustavu koji nam je nametnut'', rekao je za FTV Bevanda.