Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj bioekonomije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na završnoj konferenciji projekta Green CBC Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020. održanoj u Zagrebu okupljenima su iz predstavljeni izazovi i prilike iz područja razvoja bioekonomije u regiji.

Konferenciju je otvorio dr. sc. Tomislav Radoš - potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj, koji je naglasio kako ima potencijala za nastavak projekta i doprinosa planiranoj strategiji razvoja biogospodarstva za Republiku Hrvatsku. Dr. sc. Ivan Ambroš – direktor Centra Kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj, iz Vukovarsko-srijemske županije, zahvalio je svima na sudjelovanju i doprinosu provedbi projekta čiji su rezultati izvrstan uvod u buduću hrvatsku strategiju bioekonomije.

Linearni sektori

Jasenko Omerćehajić iz Udruženja za razvoj NERDA koja djeluje kao regionalna razvojna agencija za sjeveroistočnu BiH, u uvodnom govoru je rekao kako su poljoprivredno-prehrambeni, te drvoprerađivački sektor u Bosni i Hercegovini, koji su dio bioekonomije, prilično linearni. Marijana Jovović iz Inovaciono preduzetničkog centra (IPC) Tehnopolis, iz Nikšića, Crna Gora, naglasila je da su sudjelovanjem u projektu napravili zdravu osnovu za kreiranje dobrih inicijativa te unaprijedili preduvjete za razvoj. Također se nada da će im biti data prilika za nastavak projekta.

Sam program je predstavio Ivan Škarić, samostalni savjetnik Hrvatske gospodarske komore te naglasio kako jačanje društvenog, gospodarskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja kroz provedbu zajedničkih projekata nema alternativu. Suradnja nudi moguća rješenja u zaštiti okoliša i biološke raznolikosti susjednih zemalja, poboljšanja i prevencije rizika i promicanje održive energije i energetske učinkovitosti. Projektom su dani prijedlozi iskorištavanja obnovljivih izvora energije s ciljem jačanja energetske učinkovitosti te razvoja turizma regije uz očuvanje kulturne i prirodne baštine.

Pet projektnih ideja

Na konferenciji predstavljeno je pet projekata koji mogu poslužiti poduzetnicima kao primjer dobre prakse u razvoju novih ideja.

Ana Nikšić-Šarić iz Tera Tehnopolis d.o.o. je predstavila projekt SmartAgriHubs čiji je cilj digitalizirati europsku poljoprivredu promicanjem ekosustava poljoprivrednih inovacija posvećenih izvrsnosti, održivosti i uspjehu. Služi i kao katalizator za inovacije u pametnoj poljoprivredi. U cilju im je osigurati digitalizaciju poljoprivrednih usluga u više od 2 milijuna obiteljskih gospodarstava širom Europe.

Kako se riješiti korova modernim tehnologijama, uz to uštedjeti i ne baviti se problemom pronalaska radne snage za taj prilično neatraktivan posao, prezentirao je Marko Sever iz AGRIblock d.o.o. na primjeru autonomnog vozila za rješavanje problema korova. Rješenje je to za obiteljska, mala i srednja poljoprivredna poduzeća, koje uz pomoć ugrađenog softwarea prikuplja realne, svakodnevne podatke s poljoprivrednog terena.

Izv. prof. dr. sc. Vanja Jurišić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavila je H2020 BBI projekt GRACE kojem je cilj povećanje proizvodnje novih hibrida miskantusa, visokoenergetskog usjeva porijeklom iz jugoistočne Azije koji bi, kako mnogi smatraju, trebao postati gorivo budućnosti. Važnost projekta je osobito važna u doba energetske krize.

Iz Inovaciono preduzetničkog centra (IPC) Tehnopolis, iz Crne Gore, Marijana Jovović je predstavila projekt AWeS0ME i pojasnila kako poljoprivredni otpad može postati održivi građevinski materijal. Prema brojnim istraživanjima, takvi materijali su dobar izolator, a poslužit će i u kontekstu promišljanja gradnje s većom energetskom efikasnosti.

Neosporan potencijal za biokemiju

Konferencija je završila panelom „Razvoj bioekonomije u programskom području“ na kojem su sudionici zaključili da Hrvatska i zemlje u regiji imaju neosporan potencijal i temelje za razvoj bioekonomije.

Kristijan Futač iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije je najavio kako se očekuje službena potvrda nastavka projekta. U projektnom razdoblju 2014.-2020. je bilo više od 40 projektnih partnera iz sve tri države. Za projektno razdoblje 2021.-2027. novost su pametna ulaganja u istraživanje i konkurentno poduzetništvo. Očekuje se da će budući projekti biti financirani u vrijednosti od 1-1,5 milijuna eura po projektu, dok struktura troškova ostaje ista. Novost je Small project fund (SPF) koji bi bio pokrenut u narednih godinu dana i služio bi za financiranje zajedničkih projekata mikro i malih poduzetnika u programskom području.

Anita Sever-Koren iz Ministarstva poljoprivrede, ravnateljica uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju je dodala da su poslani pozivi institucijama za ulazak u radnu skupinu za koje je procijenjeno da bi imali interesa za izradu Strategije biogospodarstva. Kroz strategiju, na jednome mjestu, obuhvatile bi se sve relevantne teme i znanstveno istraživački dio te dale smjernice kako ostvariti efikasnu suradnju svih institucija s ciljem razvoja sektora.

Akademska zajednica može doprinijeti 

Prof.dr.sc. Anita Slavica sa Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, naglasila je kako akademska zajednica može doprinijeti realnim projektima i strategijama. Prezentirala je program OBZOR, za koji je u 2014. poslan poziv za javno–privatno partnerstvo, tzv. Bio-based Industries Joint Undertaking (BBI JU), između Europske unije i Konzorcija industrije biomase (BIC) vrijedno 3,7 bilijuna eura. Glavni zadatak Zajedničkog poduzeća BBI JU je financiranje istraživanja temeljenih na inovativnoj tehnologiji u pretvorbi bio otpada u zelene proizvode i promicanje prijelaza na održivu bioekonomiju. Naglasila je da je, nažalost, Hrvatska okarakterizirana kao zemlja dobavljač sirovina, te da se akademska zajednica može uključiti kroz suradnju s malim i srednjim poduzetništvom te velikim industrijama. Uz napomenu kako imamo inovacije, ali ih je potrebno pretvoriti u biznis te kako to možemo naučiti od zemalja poput Amerike i Japana.

Prof. dr. Midhat Jašić, predstavnik Univerziteta u Tuzli s Tehnološkog fakulteta, rekao je kako BiH ima biološke resurse na kojim se može temeljiti bioekonomija. Slično kao i Hrvatska, teritorijalno je prekrivena 50% šumom, a izvoz drveta je jedan od najznačajnijih bioloških resursa, nakon toga je to dijelom poljoprivreda.

Marija Lovrić, direktorica za istraživanje i transfer tehnologije BICRO BIOcentra d.o.o. pojasnila je kako je centar potporna institucija koja daje uredski i laboratorijski prostor za razvoj proizvoda i usluga, primjerice, u farmaceutskoj, kozmetičkoj ili prehrambenoj industriji. Naglasila je i da u Europi ne postoji niti jedan inkubator ovog tipa koji je javan, a opet samoodrživ te povezuje akademsku zajednicu i gospodarstvenike.

Konferencija je završila u pozitivnom ozračju i s nadom u nastavak suradnje na projektima.