Jeste li ikad razmišljali o ovome?
Je li moguće izbušiti rupu kroz zemlju i izaći s druge strane?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prije pet godina, popularna interaktivna karta pokazala vam je gdje biste iskočili ako biste kopali svoj put ravno kroz Zemlju, prenosi IFL Science:
Zabavno je, iako je za veliku većinu odgovor bio "negdje u oceanu". Ali bi li bilo moguće prokopati Zemlju i iskočiti s druge strane?
Razni timovi već su pokušali iskopati Zemlju. Kina je nedavno počela kopati rupu od 10.000 metara u Zemlji, najdublju ikad kopanu. Kopajući kroz 10 slojeva stijena, tim se nada doći do stijena iz razdoblja krede, koji datira do 145 milijuna godina.
Ova rupa, iako je impresivno duboka, neće biti najdublja rupa koju je napravio čovjek na Zemlji. Ova titula pripada super dubokoj bušotini Kola, na poluotoku Kola u sjeverozapadnoj Rusiji. Projekt, koji je trajao od 24. svibnja 1970. do neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza, vidio je da je najdublji ogranak rupe dosegao 12.263 metra ispod površine.
Tim je otkrio da su stijene duboko ispod Zemlje puno vlažnije nego što su očekivali. Prije nego što su pronašli bušotinu, znanstvenici su mislili da voda neće tako duboko prodrijeti u stijenu.
Također su očekivali da će pronaći sloj bazalta ispod granita kontinenta, jer je to ono što je pronađeno u oceanskoj kori. Umjesto toga, otkrili su da se ispod magmatskog granita nalazi metamorfni granit. Budući da je kontinentalna kora skroz dolje bila granitna, to je bio dokaz za tektoniku ploča, teoriju koja se počela prihvaćati tek kad su počeli s kopanjem bušotine.
Iako to zvuči prilično duboko, tim Kola Superdeep Borehole i novi tim u Kini nisu bili ni blizu probijanja Zemljine litosfere (kore) da dođu do plašta.
Zemljina kora na kopnu je promjenjiva. U prosjeku je debla oko 30 kilometara, iako ispod planinskih lanaca može doseći čak 100 kilometara. Ispod oceana ne varira toliko i prosječno je debela 6-7 kilometara. Iako ispod oceana ima manje kore za kopanje, čimbenici poput održavanja bušilice stabilnom čini proces strašno kompliciranim.
Ako ipak budete pokušavali probušiti Zemlju, očekujte još mnogo strašnih komplikacija, a glavni problem su veliki pritisak i vrućinu.
Doug Wilson, geofizičar i istraživač s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari, rekao je za Live Science da ćete za svaka 3 metra dodati dodatnu atmosferu tlaka (dok idete prema jezgri, a ne od nje).
Budući da kopate oko 6.370 kilometara u samo središte Zemlje, taj će pritisak postati intenzivan: 1.179.423.669.639.374.797 hektopaskala (hPa) tlaka da budemo precizni, gdje je standardni tlak na razini mora 1.013 hPa.
Kao što je istaknuto u našem članku Što bi vas prvo ubilo da skočite u rupu kroz Zemlju?, pod ovim pritiscima bi bio zrak, i vi biste vjerojatno postali super tekućina, neslavno završavajući svoj život.
Temperatura s kojom bi se suočio vaš stroj za bušenje, vjerojatno bi bila nepremostiva, s unutarnjom jezgrom od 5200 stupnjeva Celzijusa. Wilson je predložio da bi kontinuirano pumpanje vode pomoglo (ali vjerojatno ne bi uspjelo) hlađenje nastavka, ali kako bi dolazili do vanjske jezgre, to bi bilo poput bušenja kroz tekućinu.
Unutarnja je jezgra u međuvremenu čvrsta, ne zbog nižih temperatura, već zbog snažnog pritiska. Iako bi vaša oprema do sada bila vjerojatno snažna, ako biste uspjeli proći kroz ovu jezgru od željeza i nikla, nakratko biste bili nagrađeni bestežinskim stanjem. Tu bi vas Zemljina masa povukla jednako u svim smjerovima, prije dugog strmoglavljenja prema gore, pa sve na drugu stranu.
